Sigurno nema niti jedne osobe koja nije čula za Valentinovo. Crvena srca, ružičasti omoti, prigodne čestitke, uzdasi i sjaj svijeća dio su kolorita koji prati taj dan. Uz taj romantični dan reći nešto mudro i učeno o ljubavi bio bi čisti promašaj. Ljubav je uzvišeni osjećaj, a stanje zaljubljenosti svima je poželjno, pa makar i ne trajalo vječno. Tko nije bio zaljubljen, želi to biti, po mogućnosti sada i odmah. Oni koji jesu zaljubljeni, žele to biti što duže, kako bi što dulje lebdjeli iznad prašnjave i sve stvarnosti, kako bi što duže bili u oblacima i uživali u stanju blaženstva. Ljubavi nikad nije dovoljno i svačije srce žudi za ljubavlju. Stoga dobro dođe svaki iskaz ljubavi, poput ovog ljubavnog dana – Valentinova.
Taj dan kršćani slave još od IV. stoljeća u spomen na svećenika Valentina, koji se prema jednoj predaji, suprostavio rimskom caru Klaudiju II. i njegovoj namjeri da ukine instituciju braka, vjerujući da oženjeni muškarci postaju slabi ratnici. Valentin je to smatrao suprotnim kršćanskoj vjeri, pa je tajno vjenčao mlade parove, darujući im pritom buketić cvijeća kao znamen vjerne ljubavi. Njega je to stajalo glave, ali je ljubav ipak pobijedila i ljubavna se poruka s veseljem širi svijetom. Posebno na taj dan. Na Valentinovo se ponešto daruje onome koga volimo ili poštujemo. Darivati se može štošta, ali ne može baš svašta. Putokaz za darivanje je jednostavan – darivati treba čista srca i s nježnim osjećajima. Iako postoje razni običaji u raznim zemljama i krajevima, iako su darovi sve skuplji, ipak se najčešće daruje cvijeće ili kutija čokoladnih bombona. I upravo sjaj tih sitnih stvari jest ono što tome danu daje ljepotu jer dar ne treba cijeniti prema vrijednosti – katkad je jeftin buketić cvijeća veća radost od najdragocjenijeg dragulja.
Ruže
Valentinovo se bez cvijeća gotovo ne može ni zamisliti. Zato cvijeće za Valentinovo ima jasnu poruku. A ruže su drugo ime za ljubav i jedan od rijetkih simbola koji su razumljivi u većini kultura svijeta. Već pogledom na stručak ruža pomišljamo na ljubav i ljepotu.
Da su baš ruže cvijeće zaljubljenih, govore i mitovi o njihovu nastanku, a najpoznatiji mit je onaj o tragičnoj Adonisovoj i Venerinoj ljubavi. Prema jednoj verziji, iz krvi smrtno ranjenog Adonisa iznikle su ruže, simbol neprolazne ljubavi. Zato su upravo crvene ruže bile najomiljenije cvijeće božice Venere.
Cvijet svih cvjetova od davnina je nadahnjivao pjesnike i pobuđivao najdublje osjećaje. Još iz grčkih vremena baš je ruža, a ne neki drugi cvijet bila posvećena Afroditi, božici ljubavi i ljepote.
Kao što crvene ruže svojom bojom odražavaju postojane osjećaje, ali i vatru i krv, strast, energiju, čežnju i ljubav, bijele ruže znače iskrenu ljubav, žute predstavljaju prijateljstvo, ponegdje ljubomoru, a ljubičaste ruže znak su prijateljstva ili udvaranja.
Čarobna priča o ruži, tom elegantnom i profinjenom cvijetu, tu ne prestaje. Osim što uljepša svaki prostor u kojem se nađe, osim što je ugodna našem oku i nosu, ruža se od davnina koristi i u izradi raznih preparata za uljepšavanje (kraljice i najpoznatije kraljevske ljubavnice kupale su se u kadi u koju su se dodavale latice ruže), mirisa, ulja, a znana su i njezina ljekovita svojstva (ljekovito djeluje na krvožilni sustav, pri probavnim smetnjama te reumatskim bolestima). Uz to se rabila i u kulinarstvu za pripravu očaravajućih slastica. Osim svoje ljepote, ruže osvajaju i mirisom, i upravo je miris ruže ono što je najizravnije povezuje s ljubavlju. Znanstvenici su utvrdili da se zaljubljujemo i uz pomoć feromona, koje izlučujemo i koji putem njuha šalju mirisne signale po kojima nam se neka osoba sviđa. Prema nekim tvrdnjama, feromone ne proizvodimo samo mi i životinje, nego se oni nalaze i u mirisu cvijeća, a posebno ruža. Pa onda nije čudno što je ruža, zbog svojeg pupoljastog izgleda, crvene boje i mirisa, najpotpuniji cvijet ljubavi.
Čokolada
Vjerojatno nema osobe na svijetu koja ne voli čokoladu. Ljubav prema čokoladi je univerzalna, njoj su posvećene knjige, pjesme, filmovi, muzeji, klubovi. Ona je najslađi opijat i hrana bogova već 2600 godina, to je delicija koja se nekoć plaćala zlatom, a i danas joj je teško odolijeti. Priča o čokoladi stara je koliko i čovjekova potreba za uživanjem. Povijest čokolade započinje s Majama, drevnim narodom Srednje Amerike, koji su prvi otkrili čar kakaovca. Plodove kakaa Maje su rabile kao sredstvo plaćanja i kao dar, a procesom kuhanja plodova kakaa, uz dodavanje soje, vanilije i čilija, spravljali su ukusan kremasti napitak. U Europi je čokolada postala hit u 17. stoljeću, kada je stigla u Španjolsku s ostalim blagom Novog svijeta. Na dvorovima se tada čokolada plaćala zlatom, a kako su užitak i porok jako blizu, mnogi su je javno nazivali bezboštvom i porokom, a tajno su u njoj uživali. Od kraja 19. stoljeća, izumom prešanja kakao praha te dodavanjem čokoladi mlijeka u prahu, pokrenula se čokoladna industrija i otada je čokolada osvojila cijeli svijet. Nije važno je li mliječna, za kuhanje, punjena, čista ili uz dodatke, važno je da je čokolada. Svi se čokoladni slatkiši sastoje od određene kombinacije kakaova praha, kakaova maslaca, mlijeka, šećera i još ponekog dodatka. Sasvim obične namirnice, rekli bismo. Pa što onda čokoladu čini tako erotičnom, tako ukusnom i seksi namirnicom?
Čokolada je nevjerojatna kombinacija kemijskih spojeva, uključujući i amino-kiseline, koje nam podižu raspoloženje. Ona sadrži nekoliko prirodnih stimulansa, uključujući i kofein. Čokolada sadrži i fitosteral, supstanciju koja oponaša ljudske spolne hormone. Čokolada je psihoaktivna namirnica koja djeluje na psihu, tj. na raspoloženje, podiže stanje duha, čini nas sretnijima i dobro raspoloženima, jednako kao i osjećaj zaljubljenosti. Uz zaljubljenost se veže zbog toga što sadrži feniletilamin, koji se inače prirodno proizvodi u ljudskom organizmu, osobito kod zaljubljenosti. Čokolada je i blagi antidepresiv, koji “nadomješta” ljubav, tako što izaziva biokemijske reakcije u mozgu slične onima koje se inače javljaju kada smo u društvu osoba s kojima nas veže ljubav. Čokolada sadrži i masti koje se sporo probavljaju i stvaraju osjećaj sitosti. Ima i dosta šećera, koji je energetska injekcija, ali i željeza koje pomaže opskrbu mozga kisikom i drži nas budnima. Čokolada sadrži i kalcij koji potiče mišićne kontrakcije, uključujući i srčani mišić, te enzimsku aktivnost u tijelu. Uz to sadrži i alkaloide, koji stimuliraju rad bubrega i mozga, ali i polifenole – kemijske supstancije koje poboljšavaju rad srca. Pa tko može odoljeti takvoj kombinaciji? Kada ne bi bilo i one manje dobre strane uživanja u čokoladi (ne volimo baš da nas vide kako uživamo u njoj jer treba paziti na liniju, pa je kao i ljubav doživljavamo pomalo grešno), mogli bismo mirne duše preporučiti da se “utapate” u njoj. Pri uživanju u čokoladi budite kreativni, nemojte se ograničavati samo na bombonijeru, eksperimentirajte i uživajte i u drugim čokoladnim delicijama, kao što su čokoladni likeri, torte, pudinzi, kolači, pjenice… Čokoladni napitak također može biti romantičan i senzualan. Čak je i Casanova, najveći ljubavnik svih vremena, pio čokoladu umjesto šampanjca i zvao je “eliksiorom ljubavi”. Čokolada, bez obzira na to je li u tekućem ili krutom stanju, osobita je ukusa i miluje nam nepce, podiže raspoloženje, mirisna i aromatična stvara osjećaj ugode i opuštenosti, i automatski nas podsjeća na uživanje, romancu i ljepotu.
Zavođenje je najizravnije povezano s vidom, mirisom i okusom. Okusi i mirisi doista utječu na naš mozak jer upravljaju izlučivanjem hormona, putem njih i ponašanjem, a usklađuju i sve osjećaje, pa tako i ljubav, od platonske do žestoke tjelesne. Mnogi se slažu s onom da “ljubav ide kroz želudac”, drugi misle da ljubav počinje u glavi. I jedne i druge pomorit će kombinacija ruža i čokolade. Cvijet i čokoladno srce umotano u ukrasni papir, te ljubav i sjaj u očima drage osobe sukus je Valentinova. Opustite se, zabavite se i jednostavno budite zaljubljeni – uz ruže i čokoladu ljubav je najbolji začin života.
Autorica teksta: Prof. Vesna Hrvoj, psihologinja i pedagoginja
