Radi se o infekciji sluznice nosa koja je vrlo zarazna i lako se širi od jedne osobe na drugu. Upala zahvaća sluznicu nosa, što je praćeno znatnom sekrecijom (vodenastim iscjetkom), koja postepeno postaje sluzava.
Što urokuje prehladu?
Najčešći uzrok prehlade je rinovirus (rhino virus), no postoji više od sto vrsta mikroorganizama, pretežno virusa, koji mogu izazvati prehladu. Osnovni problem leži u brzim mutacijama virusa, ustvari njihove genetske strukture i organizam, odnosno imunološki sustav ga ne prepozna i već stvorena antitijela na njega više ne djeluju. I nezrelost zaštitnih mehanizama djeteta do pete, šeste godine života pridonosi čestoj pojavi prehlade, pa i do sedam, osam puta godišnje do šeste godine života.
Simptomi prehlade
Simptomi su poznati svakoj iskusnoj mami:
- dijete ima začepljen nos i što je mlađe, teže diše jer dojenče ne zna disati na usta
- glas se mijenja, plač dobije lagano promukli prizvuk
- nazočne su smetnje disanja jer se zamara pri disanju zbog začepljenog nosa i sluzi u gornjim dišnim putevima, a javlja se i kašalj
- oči su često suzne, očne vjeđe natečene.
Koliko traje?
U prosjeku od prvih simptoma pa do poboljšanja prođe tjedan dana.
Kada odvesti dijete liječniku?
Ako je dijete mlađe od tri mjeseca, mora ga pregledati liječnik. Ako prehladu prati jaki kašalj uz temperaturu višu od 38.5 stupnjeva Celzijusa mjereno u guzi, također je potrebno potražiti savjet pedijatra. Svaka prehlada može dovesti do komplikacija (najčešće upale donjih dišnih puteva te srednjeg uha), ovisno o dobi djeteta, njegovoj prirodnoj otpornosti, tj. imunitetu te virulenciji mikroorganizma.
Liječenje prehlade
Lijeka za prehladu nema, ali se treba držati nekih pravila. Dijete do godine dana ne zna ispuhati nos, koji je često začepljen jer je sluznica natečena te je disanje znatno otežano. Sluz se gomila u nosu, što još više otežava disanje. Neophodno je ukapavati u nos fiziološku otopinu (slana voda s 0,9% kuhinjske soli), koju možete kupiti u ljekarni. Kapati treba dvije do tri kapi u svaku nosnicu tri do četiri puta dnevno. Uz to treba dosta tekućine. Temperatura u prostoriji gdje dijete boravi neka ne bude previsoka, najbolje oko 20 stupnjeva Celzijusa uz dovoljnu vlažnost zraka, posebice u stanovima s centralnim grijanjem ili električnim pećima jer ovakav način grijanja jako isušuje zrak. Prostoriju u kojoj dijete boravi treba povremeno prozračiti.
Autorica teksta: Prim. dr. sc. Ružica Duplančić-Šimunjak, pedijatrica
