Pelenski osip je neugodna pojava u ranoj dobi djeteta već od prvih dana. Došli ste kući iz rodilišta i primjećujete da je bebina koža u području koje pokrivaju pelene crvena. Pitate se o čemu se radi, je li učinjena pogreška u njezi.
No pelenski osip ne uzrokuju pelene. Koža novorođenčeta je vrlo tanka i njezin zaštitni sloj slabije razvijen, a izložena je štetnom djelovanju mokraće i stolice, koje sadrže niz štetnih tvari i tijekom dužeg kontakta s kožom izazivaju upalu kože – dermatitis, koja je za dijete vrlo neugodna jer svako ispuštanje mokraće i stolice dalje iritira kožu i promjene se pogoršavaju. Novorođenče mokri oko 12 puta dnevno, a stolicu ima gotovo nakon svakog podoja.
Kako izgleda?
U prvoj fazi javlja se crvenilo kože ravnomjerno ili na nekim mjestima jače izraženo. Ukoliko se proces nastavlja dalje, dolazi do pucanja kože, pojave vrućih crvenih mjesta te mjehurića, ljuštenja kože, bolne osjetljivosti, napetosti i svrbeža. Svaki ponovni dodir s mokraćom i stolicom izaziva bol i neugodu, dijete postaje plačljivo. Za pelenski osip je vrlo značajno to da se javlja upravo na području kože koju prekrivaju pelene, dok je ostala koža nepromijenjena.
Kako nastaje?
Već sam utjecaj vlage čini kožu ranjivom i podložnom štetnom djelovanju amonijaka, koji se nalazi u mokraći. Amonijak je otpadni produkt metabolizma koji nadražuje kožu. Pri jutarnjoj promjeni pelena, ako je dijete prespavalo veći dio noći i pelene nisu mijenjane, osjeti se neugodan oštri zadah amonijaka. Istina, jednokratne pelene upijaju vlagu, ali budući da beba često morki, vlaženje kože i isparavanje amonijaka gotovo je nemoguće izbjeći.
Stolica (feces) sadrži enzime, biokemijske spojeve koji sudjeluju u procesu probave hrane i također nadražuju kožu, a posljedica je pelenski osip, promjena na koži koja nastaje zbog dodira sa štetnom tvari (kontaktni dermatitis). Sjetimo se kako je koža i starijeg djeteta nadražena ako ima proljev jer proljevasta stolica sadrži više enzima nego normalno formirana, a naravno i vlaži kožu. Novorođenče ima normalno učestale stolice i često mokri, a koža mu je iznimno tanka i neotporna pri dodiru s tvarima koje nadražuju.
Kako spriječiti pojavu pelenskog osipa?
Neka dojenčad više su podložna pelenskom osipu od druge, ali gotovo da nema djeteta koje barem jednom nije imalo ovu neugodnu smetnju. Često mijenjanje pelena novorođenčetu, uz obvezno pranje kože pri svakom prematanju prvo je pravilo u sprječavanju ove neugodne i za dijete bolne pojave. Zaštita kvalitetnom kremom koja štiti od djelovanja vlage i sprječava dodir kože sa štetnim tvarima osnovni je čimbenik njege.
Pri svakoj promjeni pelena treba oprati bebinu guzu i obvezno staviti zaštitnu kremu. Ako se već prvim promjenama na koži ne pridaje važnost, stanje se brzo pogoršava, koža postaje napeta, topla i bolno osjetljiva.
Ponekad je crvenilo ograničeno samo oko otvora izlaznog crijeva (anus), no tu vrlo brzo može doći do bolnih ojedina jer se dvije površine kože dodiruju, tako da se za kratko vrijeme mogu stvoriti bolne ranice te je stoga potrebno pažljivo oprati i zaštititi ovo područje.
Nemojte zaboraviti da ni pretjerano kupanje ni uporaba kozmetičkih sredstava nisu korisni za kožu (pjene za kupanje, šamponi, losioni i dr.) i moraju se svesti na najmanju mjeru ili potpuno ukloniti iz uporabe jer mogu povećati osjetljivost kože.
Ako dojenče ima platnene plene, treba veliku pozornost posvetiti pranju, a posebice ispiranju pelena sa što manje kemijskih dodataka (omekšivača i sredstava za izbjeljivanje rublja). I ostaci praška za pranje (sadrže također enzime i nadražuju kožu) mogu biti uzrokom pojave pelenskog osipa. Platnene pelene istina propuštaju mokraću i dozvoljavaju pristup zraka, no i to je upitno pri uporabi plastičnih gaćica, koje su često neminovnost.
Što učiniti kada se pelenski osip ipak pojavi?
Najprije se zapitajte jeste li propustili nešto u njezi i je li djetetova koža preventivno bila zaštićena odgovarajućom kremom. Jeste li već kod prve pojave crvenila postupili ispravno?
Ako je došlo do upale, ostaviti dijete određeno vrijeme bez pelena, kako bi bio omogućen pristup zraka upaljenoj koži. To je naravno lakše ljeti, a zimi bi soba u kojoj dijete boravi trebala biti nešto toplija, kako bi barem kraće vrijeme moglo biti bez pelena, a pokriveno pamučnim pokrivačem. Pelene za jednokratnu uporabu mogu se kroz kraće vrijeme zamijeniti pamučnim prozračnim pelenama, koje se moraju često mijenjati, a bez uporabe plastičnih gaćica.
Ako koža vlaži, mogu se nakratko primijeniti i oblozi fiziološke otopine dok se taj teži oblik upale ne smiri.
Higijenu pelenskog područja i dalje treba vrlo brižno provoditi uz pranje toplom vodom i sušenje mekanom pamučnom gazom uz primjenu kreme koja će zaštiti kožu i smiriti bolnu napetost i osjetljivost.
Dječji prašak (puder) ne može biti zamjena za zaštitnu kremu, on se može primijeniti na površinama kože bez vlage, tj. na suhu i zdravu kožu, kako bi se spriječilo trenje kože, ali niti u prevenciji, kao ni liječenju pelenskog osipa, dječjem puderu nema mjesta.
U nekim razdobljima dojenačke dobi pelenski osip će se javiti češće i tada treba njezi posvetiti još veću pozornost. Ako dojenče ima proljev, iritacija kože će se prije javiti, osobito ako dobiva antibiotike ili je uslijedila promjena prehrane, odnosno započeta dohrana (uvođenje prvih obroka nemliječne hrane).
Nicanje prvih zubića također može pogodovati pojavi pelenskog osipa. Česta promjena pelena i pravilna uporaba zaštitne kreme u vrlo tankom sloju spriječit će ili ublažiti upalu kože.
Ako usprkos svega što ste poduzeli pelenski osip ipak ne prolazi ili se prečesto javlja, potražite savjet pedijatra. Naknadna gljivična ili bakterijska infekcija već upaljene i neotporne kože zahtijevat će dodatno posebno liječenje.
Autorica teksta: Prim. mr. sc. dr. Ružica Duplančić-Šimunjak, pedijatrica
