Preporuke se odnose na izbjegavanje prenapučenih prostora, ostati na sigurnoj udaljenosti od izvora zaraze i ističe se važnost pranja ruku. Zapravo pranje ruku civilizacijska je norma u prevenciji svake bolesti, koja se posebno naglašava u cilju sprječavanja zaraznih bolesti.
Širenje respratornih infekcija ide najčešće i najbrže zrakom, ali ne smije se zaboraviti i širenje bolesti direktnim dodirom sa slinom zaražene osobe, koja dok kašlje i/ili kiše stavlja ruku na usta. Dobro je pritom koristiti maramicu za jednokratnu uporabu, a ne golu ruku, odnosno dlan. Većina ljudi su dešnjaci, pa ako mora kihnuti, dobro je staviti pred usta i nos lijevu ruku, a ne desnu, kojom će kasnije dodirivati predmete. Virus ostaje na rukama, ali i predmetima koje je ta osoba dodirivala. Na ovaj način prehlade i druge bolesti se šire među djecom predškolske dobi, koja još nisu usvojila higijenske navike. Dobro je djecu poučiti civiliziranom načinu ponašanja i higijenskim normama. Za prevenciju bilo koje zarazne bolesti koja se širi zrakom, vrijede općenite prihvaćene norme: izbjegavanje prenapućenih, slabo prozračenih prostorija i pranje ruku, a posebno se naglašavaju u prevenciji pandemijske gripe. Slina je medij za prenošenje virusa i potrebna je udaljenost od zaražene osobe najmanje jedan metar, kako bi se spriječio bliski kontakt s izvorom zaraze dok ona kiše ili kašlje.
Pravilno pranje ruku
Provodi se tekućom toplom vodom i sapunom. Rukavi moraju biti zavrnuti do lakta, sve prstenje, narukvice i sat treba skinuti. Ruke prati trljanjem sapunom koji se pjeni u toploj vodi. Sapun se pretvara u emulziju i tako sa suviškom masnog sloja s kože odstranjuje se prljavština, virusi i bakterije. Maloj djeci (do tri godine) najbolje je da roditelji operu ruke, a ono malo starije treba nadzirati i poučiti ih kako to činiti jer stječu navike za cijeli život. Djeca se vole igrati vodom, ali za pravilno pranje ruku nije ih dovoljno samo smočiti.
Virus najviše “voli” masnu sredinu. Bolje je koristiti sapun koji skida masnoću, ali dobar je i obični neutralni, koji je općenito u uporabi. Najvažnije je često pranje ruku, osobito nakon kontakta s drugom osobom. Ako voda i sapun nisu pri ruci, vrlo su korisni gel ili dezinfekcijske maramice za jednokratnu uporabu. Nema potrebe za ispiranjem ruku, a znatno smanjuju širenje mikroba.
Na povratku kući treba se osloboditi kaputa i jakni, a nikako ih ne položiti na krevete i naslonjače, više iz higijenskih razloga nego prevencije gripe. Prskanje tkanine baktericidnim sprejem nema učinka ako se radi o virusu gripe jer virus ne preživi na tim površinama. Ako se želi temeljito oprati posteljina i rublje, dovoljno je uporabiti ciklus s višom temperaturom (60 stupnjeva C i više). Za potpuno jamstvo čistoće svih vrsta tkaknina, normalnom sredstvu za pranje dodaju se sredstva za dezinfekciju u prahu ili tekućini, koja osiguravaju potrebnu higijenu i kod niskih temperatura.
Dezinfekcijska sredstva
Ako je “neprijatelj” virus gripe, često čišćenje zraka je najvažnije u prevenciji. Najjeftiniji, a često i najpraktičniji način je otvaranje prozora više puta tijekom dana. Dovoljno je držati prozor otvoren 5-10 minuta, kako bi se izmijenio zrak u prostoriji srednje veličine. Ako je netko u obitelji obolio od gripe, bolesnika bi trebalo izolirati u posebnu prostoriju i tijekom dana više puta prozračiti.
U prodaji se nudi niz sredstava za čišćenje i dezinfekciju. Dobro je proučiti sastav proizvoda te upute za uporabu. Nikada ne zaboraviti da djeca u svemu imitiraju odrasle i spremiti sredstvo za čišćenje na sigurno mjesto izvan dohvata djece. U slučaju da je dijete došlo u kontakt sa sredstvom za čišćenje i/ili dezinfekciju ili ga slučajno popilo, ponijeti proizvod sa sobom na hitnu službu.
Autorica teksta: Prim. mr. sc. dr. Ružica Duplančić-Šimunjak, pedijatrica
