Riječ stres potječe iz srednjevjekovnog engleskog jezika (“stress”), a prvotno se odnosila na napor, nevolju ili ograničenje. U 19. stoljeću počinje znanstveno korištenje tog termina, a različiti autori različito definiraju pojam stresa, ovisno o teorijskom pristupu
ŠTO JE UISTINU STRES?
Stres je neizbježan dio života svakog čovjeka. To je izrazito složen proces interakcije između određene osobe i njenog života. Predstavlja način na koji mentalno, fizički i emocionalno reagiramo na različita stanja, promjene i zahtjeve u našem životu. Općenito se može reći da je stres stanje u kojem je poremećena psihofizička ravnoteža organizma, koje, radi prilagodbe, zahtijeva ulaganje dodatnih napora. Ono je :
1. unutarnje stanje organizma (ponekad označeno kao “opterećenje”)
2. vanjski događaj (“stresor”)
3. iskustvo nastalo transakcijom osobe i okoline.
VRSTE STRESA
Teoretičari koji se bave istraživanjem stresa složili bi se u jednome, da stres možemo podijeliti na:
- Akutni stres – može biti jednokratni događaj do čije pojave dolazi brzo, ali isto tako brzo i nestaje. Utjecaj akutnog stresa može trajati od nekoliko minuta i sati, pa do nekoliko dana ili tjedana.
- Kronični stres – može biti uzrokovan konstantnim nizom stresnih događaja ili nekom dugotrajnom situacijom.
Specifični događaji koje smo spomenuli obuhvaćaju, između ostalog, manje frustracije zbog gužve u prometu, čekanja u redu ili prepirki, svađe sa šefom ili mušterijom, razvod ili vjenčanje, ozbiljnije ozljede ili bolesti vas ili člana obitelji, te gubitak posla.
KAKO PREPOZNATI STRES
Promislite jeste li uistinu izloženi stresu i primjećujete li često većinu od navedenih simptoma kao što su:
a.Osjećaj suhoće usta i knedle u grlu.
b.Kontinuirana nazočnost bolova u vratu i ramenima. Napeti mišići, osobito oni u predjelu vrata i ramena su još jedan bitan simptom stresa. Za neke od nas ta se napetost u mišićima možda čini normalna.
c. Česte glavobolje. Razlozi glavobolje mogu biti raznoliki, no jedna vrsta glavobolje je specifična, a zove se „tenzijska glavobolja“.
d.Žmarci ili tupost u udovima. Jeste li cijelo vrijeme umorni? Je li vam teško ustati ujutro iz kreveta? Kroničan umor, iscrpljenost i nedostatak energije neizbježna su posljedica prevelikog stresa, koji traje duže vrijeme.
e. Problemi sa snom. Ovo je također jedan od znakova prevelikog stresa. Budući da su odmor i spavanje bitni za oporavak, nesanica uzrokovana stresom može vas dovesti u zatvoreni krug – ne spavate dovoljno jer ste pod stresom, a od nedovoljno sna stres se pojačava.
f. Višak kilograma. Nakuplja li vam se masno tkivo prvenstveno na trbuhu? Jako su dugo ljudi smatrali da stres uzrokuje mršavljenje, a ne debljanje. To je možda tako kod nekih osoba, no većina nas će se prije udebljati zbog stresa. Kortizon, hormon stresa, doslovno potiče tijelo da akumulira masnoće na trbuhu, kojih se gotovo nemoguće riješiti.
Ako spadate u skupinu koja često iskazuje poteškoće zbog učestale
- glavobolje
- ubrzanog rada srca
- ukočenog vrata i ramena
- ubrzanog disanja
- bolova u leđima
- znojenja, znojnih dlanova
- bolova u želucu
pripadate skupini koja ima neke od simptoma svakodnevne izloženosti stresu.
PSIHOLOŠKI ZNAKOVI STRESA
Osim fizičkih znakova, moguće je primijetiti mnoge psihološke, mentalne znakove stresa, koji se odražavaju na način razmišljanja, ponašanje ili raspoloženje:
- sumnja u osobne mogućnosti
- laka iritacija i netolerancija zbog nebitnih, malih razloga; frustracija
- nervoza i iscrpljenost
- teškoće s koncentracijom i usredočenosti na zadatke
- prevelika zabrinutost oko nebitnih stvari
- zamišljanje negativnih, zabrinjavajućih ili zastrašujućih scena.
Postoje dvije osnovne vrste stresa, akutni odnosno trenutni, te kronični odnosno dugotrajni.
STRES NA RADNOM MJESTU
Stres na radnom mjestu može biti uzrokovan mnogim različitim uzrocima, od onih beznačajnih poput problema s uredskom opremom ili čestim prekidima u radu, do onih velikih, koji mogu dovesti do “izgaranja” na poslu, nezadovoljstva i smanjenja produktivnosti.
POSTOJI LI PREDISPOZIJA ZA POJAVU STRESA?
Istraživanja su pokazala da postoje skupine koje su predisponirane za pojavu stresa. Tu zasigurno pripadaju pojedinci koji imaju problema na području:
- Fizičkog zdravlja – neaktivan način života, kao i kronični zdravstveni problemi poput bolesti srca ili dijabetesa mogu uvelike djelovati na razinu stresa.
- Emocionalno stanje – depresija, nekontrolirani bijes, patnja, krivnja ili nisko samopouzdanje.
- Veze i poznanstva – ukoliko imate poteškoća u vezi, nemate nikoga s kime možete podijeliti razmišljanja i osjećaje ili pak osjećate da nemate prijatelja.
- Radno mjesto – nesigurnost na poslu, neposvećenost onome što radite, sumnja u vlastitu kvalificiranost za obavljanje posla.
- Društvena situacija – siromaštvo, usamljenost ili diskriminacija na temelju rase, spola ili godina. Samo su neki od trigera za povećanu pojavnost stresa.
KAKO STRES MOŽE UTJECATI NA ZDRAVLJE
Postoje tri oblika mehanizama reakcije na stres: kratkoročna, tzv. “bori se ili bježi” (od engl. fight-or-flight) reakcija; dugoročna reakcija zvana opći adaptacijski sindrom, te način na koji razmišljamo i interpretiramo situacije u kojima se nalazimo.
Pod pritiskom stresa, neki ljudi mogu početi prekomjerno konzumirati alkohol i cigarete, smanjiti količinu fizičkih aktivnosti ili jesti neuravnoteženu prehranu.
- Također je potvrđena i povezanost stresa s imunološkim sustavom i njegovim slabljenjem.
- Vjerojatno ste primijetili da ste u stresnim situacijama osjetljiviji na infekcije poput gripe i prehlade.
- Osim fizičkih problema, stres je povezan i s mentalnim problemima, poput poremećaja, kao što je tjeskoba i depresija.
- O direktnom utjecaju stresa na mnoga druga područja ljudskog zdravlja svakodnevno se raspravlja i dolazi do novih zaključaka.
- No jedno je sigurno – stres treba shvatiti ozbiljno.
KAKO SE NOSITI SA STRESOM
Svi tražimo naputke i smjernice kako da prevladamo probleme ili poteškoće. Iskustva kliničkih psihoterapeuta u većini su potvrdila da treba mijenjati stil života. U prijevodu promjena stila življenja znači više:
* Fizička aktivnost, koja uvelike može smanjiti stres i intenzitet reakcija na stres. Redovita fizička aktivnost vrlo je korisna strategija nošenja sa stresom.
- Sudjelovanje u aktivnostima u kojima uživate – smislene aktivnosti pomažu otpuštanju napetosti, mogu uključivati neki hobi, aktivnosti ili umjetnost.
- Pisanje – sve je više istraživanja koja pokazuju kako pisanje o stresnim situacijama i okolnostima može pomoći otpuštanju stresa i poboljšanju bolesti i stanja na koja utječe stres.
- Razgovor o osjećajima – izražavanjem i dijeljenjem svojih razmišljanja s članovima obitelji ili prijateljima moći ćete bolje razumjeti svoje osjećaje.
- Smijeh i plač – predstavljaju prirodne načine nošenja sa stresom i otpuštanja napetosti, oboje predstavlja dio procesa zacjeljivanja rana.
- Slušajte znakove upozorenja koje vam tijelo daje. Ako se ne osjećate dobro, onda sigurno ima neki razlog. Uzmite primjerice bol za ozbiljno.
- – Naučite neku tehniku opuštanja. Postoje audio kasete s vježbama za opuštanje.
- – Rekreirajte se redovno.
- – Pokušajte hodati sporije i pričati sporije. Dopustite npr. drugim automobilima da vas zaobiđu.
- – Naučite reći «ne».
- – Zapišite ako imate neke obveze, umjesto da ste u strahu da li ćete zaboraviti.
- – Radite samo jednu stvar u isto vrijeme.
- – Razmislite što se najgore može desiti u jednoj stresnoj situaciji. Rijetko je u pitanju neka katastrofa.
- – Posvetite jedan trenutak tijekom dana za sebe.
- – Postavljajte sebi ostvarljive ciljeve.
- – Shvatite da ste dobri onakvi kakvi ste.
- – Budite tolerantni prema sebi kao što ste i prema drugima.
- – Njegujte veselje i smijeh svaki dan.
- – Imajte hrabrosti promijeniti stvari koje se mogu promijeniti. Prihvatite stvari koje se ne mogu promijeniti.
- – Nemojte odjednom činiti puno promjena u svom životu.
Ako
znate kako reagirate u stresnim situacijama, pokušajte upražnjavati neke već
isprobane savjete koji vam možda mogu pomoći. S malo samospoznaje i upornosti
možete poboljšati svoj život i promijeniti svoj negativni stres.
Pokušajte privući prijatelje na poslu
ili obitelj u vašu borbu protiv stresa. Mnogo ljudi vjerojatno imaju isti
problem kao i vi.
U Velikoj Britaniji se koristi izreka: “Izgovoreni problem postaje upola manji”. Stoga morate pronaći nekoga s kime možete podijeliti svoje probleme. Pozitivne emocije – kao što su ljubav, humor, smijeh i stvaralaštvo – čovjeku snaže imunitet, štite ga od bolesti i pomažu mu u stresnim situacijama „sačuvati bistru glavu i mir u duši“.
Autorica teksta: Dr.sc. Dubravka Šimunović, prof. v. šk., Zdravstveno veleučilište u Zagrebu
