Uskrsno doba najljepše je doba godine, kada čitava priroda pokazuje znakove obnovljenog života i ostavlja dojam probuđene mladosti. Ono krije čar obnove i uvijek nas iznova neodoljivo privlači. Tada i Uskrs u našu dušu udahnjuje dah proljeća. Zato je Uskrs blagdan duhovnog čišćenja, preporoda, s kojim je naviješteno novo bujanje života. Najveći kršćanski blagdan ispunjava nas radošću, ali navodi i na razmišljanje o svemu što smo proživjeli od prošlog proljeća, o tome znamo li pravi smisao blagdana, što zapravo nama znače običaji koje održavamo. Uz to, teško je zamisliti kako sva ta događanja, običaje i sadržaje doživljavaju djeca, što ona od svega toga razumiju. Znamo li uopće što sadrže uskrsni običaji i kako ih objasniti djeci, a da ne izazovemo još veću zbrku u njihovoj maloj glavici?
Velikima na podsjećanje, a malima na objašnjenje, evo malog tumača uskrsnih pojmova i za velike i za male.
Čista srijeda – Pepelnica
Za odrasle: Četrdeset dana prije Uskrsa dolazi Pepelnica. To je početak korizme, prvi korizmeni dan. Prije Pepelnice običaj je da se slavi jelom, pićem, plesom i to su dani poklada. Na Pepelnicu završava karnevalsko veselje. Običaj pepeljenja pojavio se već u 11. stoljeću, kada se biskupu, kao i ostalom kleru, posipala glava pepelom. Pepeo je, poput mnogih simbola kršćanskog bogoslužja, preuzet od Židova, bio je simbol pokore, kajanja i prolaznosti, a dobivao se paljenjem maslinovih ili palminih grančica, koje su bile blagoslovljene na Cvjetnicu prethodne godine.
Za djecu: Dan kada počinje vrijeme priprema za Uskrs, koje će trajati 40 dana. Toga se dana obično posti.
Korizma
Za odrasle: To je prijelazno razdoblje između zimskog i proljetnog ciklusa običaja, počinje na Pepelnicu i traje 40 dana. Završava na Veliku subotu. Broj 40 je simbolični broj, koji označava 40 dana općeg potopa, 40 godina boravka izabranog naroda u pustinji, 40 dana Isusovog posta u pustinji.
Za djecu: Vrijeme od 40 dana u kojima se pripremamo (tjelesno i duhovno) za Uskrs, kada nastojimo ne pretjerivati ni u čemu (posebno u jelu i piću), kada nastojimo biti dobri i činiti dobra djela.
Cvjetnica – cvjetna nedjelja – blagoslov grančice
Za odrasle: Na Cvjetnicu Crkva slavi Isusov ulazak u Jeruzalem. Put kojim je prolazio Isus ljudi su obasipali palminim grančicama. Još i danas blagoslivljanje palmine grančice postaje znak Kristove pobjede nad smrću.
Za djecu: To je nedjelja prije Uskrsa. Običaj je da se umiva u vodi s cvijećem jer su ljudi vjerovali da će im to donijeti zdravlje i ljepotu. Toga je dana običaj i da se blagoslovi cvjeće u crkvi jer će to donijeti blagostanje i sreću.
Veliki četvrtak
Za odrasle: Na taj dan slavi se niz događanja, koji u Novom zavjetu datiraju prije smrtne osude na križu – pranje nogu, Judina izdaja i zbivanja na Maslinskoj gori. Na taj dan nekoć su se u crkvi vezala zvona, koja su tako šutjela u spomen na Isusove muke. Vezanje zvona i njihov muk na Veliki četvrtak i danas označava početak žalosti, a njihovo odvezivanje na Veliku subotu najavljuje uskrsnuće i radost.
Za djecu: Tog se dana u crkvi ne oglašavaju zvona.
Veliki petak
Za odrasle: Na taj dan slavi se Isusova smrt. Sve vjernike tada obvezuje zakon posta. Toga se dana, kako se simbolički ne bi povrijedilo Isusovo tijelo, nije smjela kopati zemlja, a negdje čak ni stoka izvoditi na pašu, kako ne bi gazila zemlju.
Za djecu: Taj dan označava Isusovu smrt.
Velika subota
Za odrasle: Dan duboke šutnje. Toga se dana ne slave mise. Karakterističan obred vezan uz Veliku subotu blagoslov je vatre, koji je u rimsku liturgiju ušao oko 8. Stoljeća. Uz to još su dva obreda koji simboliziraju čišćenje – paljenje crkvene vatre i blagoslov vode.
Za djecu: Blagoslovi se uskrsna svijeća kao simbol svjetla i pobjede nad smrću. Toga dana počinju pripreme za veliko nedjeljno slavlje.
Uskrs
Za odrasle: To je vrhunac crkvene godine, to je dan pobjede Isusa nad smrću, dan njegova uskrsnuća. Slavi se uvijek prve nedjelje nakon uštapa (punog Mjeseca) i taj se datum može pomicati od 22. ožujka do 25. travnja. Sjećanjem na Isusovo uskrsnuće slavi se obećanje novog života ljudi na drugome svijetu. Slavi se u krugu obitelji.
Za djecu: To je obiteljski vjerski blagdan, kada se uz bogati sol, u novoj, čistoj ili najljepšoj odjeći veseli i slavi Isusovo uskrsnuće. Toga dana ujutro košarica s hranom nosi se na blagoslov u crkvu, a sam ručak je svečanost, pa i stol treba biti svečan, ukrašen proljetnim cvjećem, svijećom i gnijezdom od mlade trave s pisanicama.
Uskrsni ponedjeljak
Dan nakon Uskrsa, dan javnog slavlja, čestiranja, dan kada se ide u goste rodbini i prijateljima i kada se daruju sitni darovi, najčešće pisanice i uskrsni kruh, odnosno pecivo i kolači.
Simboli Uskrsa
JAJE – predstavlja plodnost, začetak života koji se obnavlja,
PILE – žuto, pahuljastoi pile nastavak je simbolike rađanja i života, što se krije u jajetu, a simbolizira u kršćanskoj vjeri Kristov izlazak iz groba
ZEKO – u novije vrijeme pojavio se i zeko, koji donosi jaja
JANJE – u uskršnju simboliku ulazi i janje; po predanju je Anđeo istrebljenja poštedio židovske kuće koje su bile označene janjećom krvi pri odlasku u Svetu zemlju. A u našoj tradiciji pojavljuje se kao amuleti – voštane figurice u obliku janjeta, koje je blagoslovio Papa.
“CICA-MACA” – Slaveni su u u svojim pretkršćanskim vjerovanjima pridavali magičnu moć vrbi kao drvetu života. Zato se i “cica-maca”, tj. propupala vrbova grana pridružuje uskršnjim simolima plodnosti, jajetu i zecu.
ĐURĐICA – taj vjesnik proljeća simbol je Kristova dolaska, a zbog fina mirisa i bijele boje cvjetova često je i simbol Blažene Djevice Marije
Autorica teksta: Prof. Vesna Hrvoj, psihologinja i pedagoginja
