1. mjesec
Novorođenče reagira refleksno, što mu je na početku života dovoljno u prilagođavanju na okolinu. Primjerice, dijete okreće glavu prema svemu što nježno dotakne njegov obraz ili automatski počne sisati ako osjeti bradavicu u ustima. Refleksi su i plač, kašalj, povraćanje, podizanje brade ako leži na trbuhu, skupljanje i širenje udova, mljackanje, sisanje prstića. Ipak, već tijekom prvog mjeseca novorođenče pokazuje prve znakove razvoja inteligencije: isprobava načine kako lakše pronaći i čvršće držati bradavicu, reagira na glas i govor, prilagodit će svoje ponašanje zvuku glasa – smirit će se ako čuje blagi glas, a uznemiriti na oštri glas i ton. Pokušat će komunicirati sa svojom okolinom plačem, ali i prvim glasovnim pokušajima. Novorođenče zna mnogo više od refleksnih radnji.
2. mjesec
Dijete postaje aktivnije, podiže glavu kada leži na trbuhu. Raste interes za zbivanja oko njega: očima slijedi predmete ili osobe u blizini, počinje se smiješiti, okreće glavu u pravcu zvuka. Beba sve češće otvara šake i počinje se služiti prstićima, počinje opipavati ili hvatati predmete.
Optimalni uvjeti razvoja
- Prvenstveno je potrebno graditi povjerenje između djeteta i roditelja. Budete li odgovarali na sve djetetove signale i pokrete, ono će steći povjerenje u vas. Ujedno je to osnova daljnjeg razvoja i sretnog djeteta, te bogate veze između djeteta i njegove okoline.
- Dijete uči promatrajući okolinu, stoga ga okružite igračkama jakih boja. Stimulirajte i ostala dječja osjetila: pričanjem, pjevanjem, glazbom, ugodnim mirisom sapuna. No ne smije se zaboraviti da je potreban tjelesni kontakt, stoga držite dijete čvrsto uz sebe, ljuljajte ga, govorite mu naglašavajući uvijek ritam riječi.
- Nikako ne ostavljajte bebu da i kad je budna stalno leži u krevetiću bez kontakta s vama. Reagirajte i odgovorite na svaku djetetovu inicijativu: uspostavljanje veze pogledom, smiješkom, glasom, dodirom. Stavite uz njegov krevetić zrclo jer je dijete orijentirano na ljudsko lice, a posebno njegovo. Pričvrstite igračke koje se mogu dohvatiti, udarati i povremeno ih mijenjajte.
3. mjesec
Dijete sada ostaje duže budno, puno se smiješi, veseli svom novom otkriću, svojim rukama. Zabavlja se prstićima i počinje razumijevati vlastito tijelo. Ležeči potrbuške podiže glavu i ramena, a glavica je uspravna i čvrsta ako se beba pridržava ispod ruku. Opipava i obuhvaća predmete, čvrsto ih drži nehotice trese. Javlja se prvo gukanje s izmjenom samoglasnika i suglasnika. Izrazito reagira na nazočnost drugoga pogledom, gukanjem, plačem ako netko odlazi.
4. mjesec
Dijete je sve radoznalije, zanimaju ga nove igračke, novi zvukovi, novi ljudi, mjesta, osjet. Stoga voli sjediti poduprto i pratiti očima predmete koji se miču i ljude. Pokušava aktivno kontaktirati sa svojom okolinom, pokušava učiniti nešto kako bi skrenulo vašu pozornost i dobilo odgovor. Raspoznaje i razlikuje lica, kao i emocije koje na njima vidi, prepoznaje i pamti poznata mjesta i predmete, te pokazuje svoj odnos prema njima. Primjerice prepoznat će bočicu i pokazati veselje mahanjem ruku, smiješkom i gukanjem. Počinje pokazivati smisao za humor, voli kad ga se nasmijava. Fizički je sve aktivnije, iz ležanja na trbuhu, podiže grudi oslanjajući se na ruke i uživa ponavljajući novonaučene pokrete. Ipak je hvatanje i ispuštanje predmeta još uvijek slučajno, još ne postoji neka namjerna koordinirana akcija.
5. mjesec
Mišići su sve čvršći, beba se prevrće s leđa na trbuh i obratno, a može sjediti samo uz lagani oslonac. Tako ruke dolaze do većeg izražaja: pruža ruke za predmetom koji joj nudimo, hvata ga uz istodobno savijanje prstiju i pomalo zadržava jednu igračku u svakoj ruci. To je početak koordinacije oka, ruke, ali i sve duže koncentracije, pa stoga dijete sve više vremena provodi proučavajući predmete. Igra se sa svojim rukama, stopalima, prstićima, prepoznaje se i smije svom odrazu u zrcalu. Smije se i igri u kojoj joj se glava prekrije pelenom, a pokazuje zadovoljstvo i nezadovoljstvo.
Optimalni uvjeti razvoja
- I nadalje je najvažnije kod djeteta stvarati osjećaj sigurnosti i povjerenja, što znači reagirati na plač i ostale “pozive” te ga dodirom i govorom umiriti.
- Što više se igrajte s djetetom, potičite njegov smisao za humor, ponavljajući stvari koje ga nasmijavaju, smijte se zajedno. Razgovarajte s djetetom, ali mu nemojte tepati. Za razgovor vam mogu poslužiti slikovnice s jednostavnim slikama, tzv. pojmovne slikovnice. Ali najvažnije od svega je da se igrate s njim. Vi ste djetetova najdraža igračka.
Od 6. do 9. mjeseca
Sve više dijete sjedi samostalno, počinje se prevrtati na stranu i pokušava, a i uspijeva puzati i to prvo unatrag jer su mu ručice snažnije od nogu, a ubrzo i prema naprijed. Ako ga pridržimo ispod ruku, oslanjat će se na noge i činiti pokušaje “koračanja”. Savladavanjem vještine puzanja, počinje velika avantura istraživanja svijeta oko sebe. Dijete stječe sve veću neovisnost, može se samo uputiti u istraživanje, ispoljava vlastite zahtjeve za onim što želi učiniti i čime se želi igrati.
Međutim, usporedo s novom fizičkom neovisnošću, povećava se emocionalna ovisnost, javlja se strah od odvajanja od majke, a i strah od stranaca.
Dijete svaki predmet svjesno istražuje i s novim se stvarima duže zabavlja nego s poznatima. Počinje uočavati razliku između uzroka i posljedice: kad nešto učini, nešto će se dogoditi. Zanimaju ga zvukovi koje proizvode predmeti, pa zato namjerno baca stvari, lupka njima po stolu i uživa u toj igri. Voli se igrati skrivača, pronalaziti predmete u kutijama, voli slušati kratke priče i dječje pjesmice. Na glazbu reagira gukanjem. Već se služi riječima: ma-ma, ta-ta, odaziva se na ime, a prepoznaje i druge po imenu, maše na pozdrav i odgovara pa-pa. Počinje oponašati ono što rade odrasli. Javljaju se prvi znakovi odlučnosti u tome da nešto samo učini. Primjerice dohvaća pribor za jelo u želji da samo jede. U to vrijeme počinje jesti krutu hranu, žvakati, piti iz čaše, a samo može jesti keks ili kruh. Razvija osjećaj za prostor i vrijeme.
Optimalni uvjeti razvoja
- Dijete ostavljajte u krevetiću što manje dok je budno, igrajte se s njim što više. Dijete koje sjedi treba okružiti raznim igračkama: zvečkama jakih boja, oblika i zvuka, zvončićima, šarenim maramama, manjim lutkama, nanizanim pločicama, igračkama s likovima životinja, balonima koje može nesmetano dodirivati i igrati se s njima. Razvoj motorike potkanut ćete manjim predmetima koje može uhvatiti s dva prsta, posudama koje može puniti i prazniti u kadi. Uključite ga i u svoje svakodnevne obveze pospremanja dodavajući mu neopasne predmete (krpicu, malu metlicu, naranču iz košare…). Dajte mu plivajuće i zvučne slikovnice.
Od 9. do 12. mjeseca
U ovom razdoblju dovršava se razvoj procesa hvatanja i dohvatanja, dijete dobro koordinira pokrete cijele ruke, a prstićima uspijeva hvatati i vrlo sitne predmete. Važan je i kontinuirani napredak u opažanju. Dijete postaje sposobnije razlikovati fine nijanse boja, oblika, zvukova, mirisne i ostale podražaje. I nadalje je izražena emocionalna povezanost s bliskim osobama, a javlja se strah ili nelagoda pri odvajanju u nepoznatim situacijama ili prema nepoznatim osobama. Dijete razumije značenje radnji odraslih, sudjeluje u njima, surađuje naročito u hranjenju.
Spoznajni razvoj sve je uočljiviji kroz to što dijete sve bolje razumije veze uzroka i posljedica, počinje se koristiti i sredstvima za postizanje cilja. Osim rečenog asocijativnog učenja, utvrđuje se i učenje putem oponašanja, što je izuzetno značajno jer na osnovu oponašanja dijete može razvijati neke oblike ponašanja i stjecati neka nova iskustva.
U području razvoja govora naročiti je napredak u razumijevanju govora. Dijete je sposobnije razumijeti sve više situacija i postupaka. Govor djeteta se povezuje sa stanjima djeteta, ali će početi upotrebljavati i oko tri riječi sa značenjem. Sve je intenzivniji razvoj pamćenja, pa dijete pamti predmet koji je pred njim skriven i traži ga. Sve se više osamostaljuje i uspijeva jesti žlicom.
S 12 mjeseci nastupa djetetovo “zlatno doba”, ono počinje govoriti i hodati.
Optimalni uvjeti razvoja
- Sada je izuzetno važna perceptivno bogata okolina, što znači veliki broj igračaka i raznih predmeta koji se razlikuju po boji, obliku, veličini, materijalu, zvučnosti ili po vrsti materijala od kojih su napravljene (tvrde, mekane, glatke, hrapave, okrugle, četvrtaste). Primjerice predmeti iz njegove okoline, mamini lonci, prazne kutije, plastične posudice s ili bez čepova, košarice od pruća i sl. (sve što nije za dijete opasno). Jednako zanimljivo je i sve izvan kuće (trava, kamenčići, grančice cvijeća, ptice, sunce, vjetar, snijeg, kiša) te zato s djetetom što više boravite u prirodi.
- Pokažite mu kako nešto radi na prekidač, pali se i gasi svjetlo, uključujte i isključujte radio, televizor, perilica rublja i sl.
- Djetetu će biti zanimljive igračke koje se pritiskom na neki dio pokreću ili proizvode zvukove (razne glazbene kutijice).
- Pored igračaka dajte djetetu knjige ili šarene kataloge da ih lista, papir razne strukture i boje, salvete da ih gužva, trga, savija i mijenja im oblik. No morate pripaziti kod sitnijih predmeta da ih ne proguta!
- Sve igre skrivača oduševit će dijete. Potičite igre provlačenja (ispod stola, stolica, krevetića), sakrivanje iza zavjesa, drveta. Preporučljive su i igračke za koje se dijete može držati i gurati ih ispred sebe. Igre s prstićima i nogama uz ritmičko izgovaranje pjesmica vrlo su zanimljive za dijete.
- Pričajte mu kratke priče o životinjama, oponašajte glasanje životinja, potičite i dijete da to čini. Neka dijete sluša instrumentalnu glazbu i plešite zajedno s njim. Ne zaboravite pohvaliti i nagraditi dijete za svaku uspješnu akciju. Potrebne su i zabrane, no pritom uvijek morate biti dosljedni. Primjerice kada postoji opasnost po dijete koju ne možemo ukloniti (vruća pećnica). Usput moramo djetetu objasniti i razlog zabrane (“to je pec-pec”), ali nikada nemojte tu istu zabranu upotrijebiti i za neke hladne predmete (nož i sl.) jer vam neće vjerovati i može se ozlijediti.
Autorica teksta: Prof. Vesna Hrvoj, psihologinja i pedagoginja