Mladi roditelji se često pitaju kada ići u prvu šetnju. Ustvari valja biti svjestan da je prva šetnja obavljena u trenutku kad je dijete otpušteno iz rodilišta. Iako dani znaju biti sve oblačniji, hladniji, a kada puše vjetar, pada kiša ili snijeg, ne treba odustati od šetnji s bebom jer sum u svjež zrak i ono malo zubatog sunca i danjeg svjetla, bez obzira na hladnoću, jako potrebni.
Promjene temperature djeluju povoljno na organizam djeteta jer izazivaju njegove unutarnje mehanizme da se prilagode novonastaloj situaciji, pa stoga hladnije vrijeme nije razlog za ostanak kod kuće. Čak i kroz tmurne oblake probija sunce, a njegove zrake doprinijet će stvaranju vitamina D, potrebnog za razvoj čvrstih i zdravih kostiju. Iako površina kože, koju će zubato sunce obasjavati, neće biti prevelika, ipak je to dobar način za poticanje prirodne proizvodnje vitamina S. Sunce, osim toga, pomaže izlučivanje melatonina – hormona sreće, koji utječe na vedro raspoloženje i dobar san djeteta.
Tijekom šetnji dijete upoznaje svijet – promjene koje se događaju u prirodi koja ga okružuje, neobične boje i zvukovi u novoj prirodnoj okolini zasigurno će ga zadiviti. Na zimskom vjetru djetetovi obrazi zdravo porumene. Nakon šetnje dijete će imati bolji apetit i moguće je da će bolje jesti, a vjerojatno će i noću bolje spavati.
Kada u prvu šetnju?
Pedijatri preporučuju da se za vrijeme hladnog vremenskog razdoblja, kao što je zima, kada temperatura padne oko 0 C ili i ispod nule, izlazak u šetnju planira krajem prvog mjeseca života djeteta, odnosno u dobi od oko tri tjedna. Najprije kroz nekoliko dana izađite s djetetom na balkon ili budite s njim kod otvorenog prozora jedanput dnevno u trajanju od oko 15 minuta. Dijete valja odjenuti kao za šetnju, poleći ga u kolica ili držati u naručju, izlažući ga svježem i hladnijem zraku. To vrijeme se postepeno produljuje do oko pola sata, a nakon par dana treba izaći s djetetom van u razdoblju između 11 i 15 sati, kad je temperatura tijekom dana najviša. Za početak treba odabarati dan bez vjetra i bez kiše.
Najbolje je na početku šetati kratko, od 15 do 30 minuta, a sljedeći dan već će se moći ostati i kojih 15-ak minuta dulje. Duljina šetnje ovisi o vremenu i raspoloženju djeteta: ako je vam lijepo i ugodno vani na svježem zraku, šetnja se može produžiti ako dijete ne protestira zbog bilo kojeg razloga. Na početku valja šetati oprezno i ne predaleko od kuće, kako biste u svakom trenutku mogli otići u sigurnostvlastitog doma, gdje se i dijete osjeća najsigurnije i udobno. S djetetom u dobi od par mjeseci možete izaći gotovo po bilo kojem vremenu, što ovisi o želji majke i njezinom osjećaju i navikama, što se tiče izlazaka po hladnom i neugodnom vremenu. Djeca su ogledalo zbivanja u obitelji, pa će tako biti i kad se odlučuje o tome kada i koliko šetati.
Toplo, hladno
Središte termoregulacije u mozgu djeteta dozrijeva u četiri prve godine života djeteta. Znači već u drugom mjesecu male promjene temperature okoline za dijete nisu veliki problem. Zna se samo ohladiti ili ugrijati, naravno ako mu nije jako vruće ili jako hladno. Dovoljno je da tijekom šetnje na sebi ima isti broj slojeva odjeće kao i majka ili jedan sloj više. Taj jedan sloj više može se opravdati time što majka na šetnji radi fizički, gurajući kolica i hodajući, dok dijete leži mirno u kolicima i bez fizičke aktivnosti ili napora izloženije je pothlađivanju.
Inače dojenče nije dobro pothlađivati niti preutoplavati jer su oba stanja podjednako opasna. Dojenče u svakoj prilici treba biti u termoneutralnoj sredini jer će tako njegov metabolizam biti optimalan, a mogućnost poremećaja termoregulacije i oštećenja zbog pothlađivanja ili pregrijavanja svest će se na najmanju moguću mjeru. Kad je dojenče u sobi, temperatura ne bi smjela biti veća od ugodnih 20-22 C, a kad je golo, termoneutralna sredina je na 26 C. U šetnji za hladna vremena potrebno je spriječiti prekomjeran gubitak topline, zbog čega je od izuzetne važnosti da dijete uz toplu odjeću uvijek ima i kapice, koje pokrivaju glavu, preko koje je potencijalni gubitak topline najveći. Slično je i sa zagrijavanjem.
Prije šetnje obucite dijete primjereno, tako da na pamučnu benkicu i kombinezon navučete nešto deblje odjevne predmete od prirodnih materijala, a slično je i za glavu. Za hladna vremena treba obući kombinezon ili jaknu, a ako je dan topao, topliju odjeću potrebno je imati u pričuvi u slučaju da tijekom šetnje iznenada zahladi. Pokrijte dijete pokrivačem, najbolje dekicom. Treba uvijek imati dva pokrivača, jedan laganiji i jedan topliji. Katkada će biti dovoljno dijete pokriti samo laganijim pokrivačem, a katkada će biti potrebno uporabiti oba. Na glavicu se uz kapu može staviti i kapuljača od kombinezona, ako to stvarno bude potrebno.
Sa starijim djetetom
Starije dijete znatno bolje podnosi zimske promjene temperature. Najbolje je djecu oblačiti slojevito jer se tako može lakše skinuti ili obući jedan sloj odjeće, ako je djetetu prehladno ili pretoplo.
S dobi sve su izraženije razlike među djecom. Jednima je stalno hladno i vole biti dobro zamotani, drugi se osjećaju dobro samo u jakni. Promatrajte svoje dijete i vidite na kojoj se temperaturi najbolje osjeća. Obratite pozornost na karakteristično ponašanje – može gurati deku, natezati vestu, skidati jaknu, a kad mu je hladno, pokazat će primjerice da želi ući u vreću za spavanje.
Ako je dijete koje sjedi u kolicima pokretno, nemojte ga omotavati s nekoliko dekica jer tako ograničavate njegovo kretanje, kojim ono proizvodi dodatnu toplinu i stoga mu nije hladno. Neka djeca počinju hodati još prije prvog rođendana. Malog hodača obično valja obući u jedan sloj odjeće manje nego sebi. Nakon trčanja, igranja i drugih fizičkih aktivnosti u kojima djeca znaju biti neumorna, dijete se obično da staviti u kolica, gdje najčešće zaspi, kad ga je potrebno dodatno utopliti, kako se ne bi pothladilo za vrijeme kad je posve mirno i fizički neaktivno.
Kako biste provjerili nije li djetetu pretoplo ili prehladno, dotaknite njegovu kožu na vratu i leđima, te ako je koža hladna, tada je i djetetu vjerojatno hladno, no ako je ugrijana, znojna i topla, tada je dijete pregrijano. Stopala moraju biti uglavnom topla, dok dlanovi smiju biti hladni.
Oblačenje kape
Kad dijete još ne zna sjediti, potrudite se da mu naglo i grubo ne dižete glavu, a ako ga uhvatite za vrat, počet će protestirati, vikati i plakati. Evo savjeta kako kapu djetetu oblačiti nježnije.
Najprije na jedan bok
Oblačenje kape valja započeti od okretanja djeteta na bok. Zatim mu pokušajte obući kapu, tako da najprije obučete onaj slobodni dio glave, koji nije u dodiru s podlogom, a zatim na onaj suprotni dio glave na kojem dijete leži.
Zatim na drugi bok
Držeći kapu tako da se ne isklizne ispod glave djeteta, nježno ga okrenite na drugi bok (ne okrećite samo glavicu).
Sad je odlučan trenutak…
Slobodni kraj kape navucite na glavicu djeteta. U početku to može biti teško jer se dijete vrti i meškolji, pogotovo ako je majka uplašena i nespretna. Ali brzo ćete steći rutinu, tako da se dijete neće ni uspjeti ni stići okrenuti na bok, a kapica će već biti na glavi.
… i konačno gotovo
Još treba zavezati vezice kape koje ne treba vezati ispod brade djeteta, već malo s jedne, malo s druge strane lica jer će u protivnom dijete protestirati jer ga vezice na kapi mogu žuljati. A to za malo dijete može biti vrlo neugodno i može mu pokvariti šetnju.
“Šetnja” automobilom
Kad se novorođenče otpušta kući, uglavnom se vozi automobilom. U nekim slučajevima, kad je dijete nemirno, jedan od načina umirivanja je, osim puštanja ugodne i umirujuće glazbe (uglavnom klasične), kontakta kože na kožu, pjevušenja i tepanja, masaže trbuščića i vožnja automobilom par krugova oko kvarta.
Kad pada kiša ili snijeg i puše hladan vjetar
Za vjetrovitih dana valja uporabiti kolica s “krovom”, vozeći dijete tako da vjetar ne puše unutra i da ne unosi nemir, nervozu i strah u djeteta. Izbjegavajte zatvaranje zaslona od prozirne folije, koji imaju mnoga kolica jer to ograničava dotok zraka djetetu. Ipak, ako vas za vrijeme šetnje ulovi pljusak ili zapuše jak vjetar, folija može dobro zaštiti dijete. Upamtite samo da je zaslon dodatni sloj, koji utopljava dijete, te je u tom slučaju potrebno odustati primjerice od deke. Iako bi dijete trebalo izlaziti na šetnju gotovo po svakom vremenu, kožu njegova osjetljivog tijela valja zaštititi od štetnih atmosferskih činitelja, kakvi su hladnoća i vjetar. Koža djeteta je nježna i osjetljiva, dobro prokrvljena, te će zaštitna krema dobro doći. Vjetar može osušiti kožu i onda postaje hrapava i ispucala. Zaštitna krema ili mast nanose se 15-ak minuta prije odlaska u šetnju, a katkad je potrebno namazati i djetetove usne, kako se ne bi osušile. Valja zapamtiti da dijete mora imati vlastitu kozmetiku jer korištenjem zajedničke kozmetike možete naškoditi djetetu, a može se povećati i opasnost od infekcije.
Sjedim i gledam
Starije dijete je radoznalo i ležanje za vrijeme šetnje prestaje ga zadovoljavati, pa je vrijeme da ga se prebaci na kolica za šetnju. Obično se to događa oko sedmog do 10. mjeseca života. Ne žurite se ipak pretjerano – bolje ne opterećivati kralješnicu djeteta, primoravajući ga na sjedeći položaj.
Kao korisna oprema kolica su naramenice – ako ih nema u kompletu s kolicima, treba ih kupiti. Ne smiju biti prekratke, da se ne ograničavaju pokreti djeteta, ali i ne preduge, da se mališan vireći iz kolica ne bi okrenuo. Dobro će doći sklapana kabina ili koš za prijevoz kupovine ili opreme za dijete. Ako sa sobom uzimate na šetnju piće za dijete, kupite stiroporom obloženu termosicu – za vrijeme hodanja održava čaj toplim.
Ugodna zimska šetnja!
Autor teksta: Prof. dr. Milan Stanojević, dr. med., pedijatar
(iz časopisa “Bebe”)
