Obično se smatra da insekti više bodu djecu nego odrasle zato što djeca imaju slađu krv. To međutim nije točno jer je dječja krv podjednako slana kao i u odraslih i sadrži istu koncentraciju kuhinjske soli. Problem je u vrlo tankoj dječjoj koži, s velikim sadržajem vode i većoj količini topline koju tijelo odaje. Zbog brze mijene tvari, dijete stvara veću količinu topline nego odrasli. Noću se insekti posebice orijentiraju prema izvoru topline, imaju izvanredan instinkt i tako djeca stradavaju više nego odrasli.
Prilikom uboda insekt svojim rilom uštrca u kožu svoju slinu, koja je za naše tijelo strana bjelančevina i organizam se od nje brani stvarajući upalni bedem u kojem ima ulogu substanca histamina, koji je inače glavni pokretač i alergijskih reakcija. Histamin je velikim dijelom odgovoran za svrbež koji osjećamo.
Je li ubod insekta opasan?
U većini slučajeva, kako za djecu tako i za odrasle, ubod insekta je više neugodan zbog svrbeža, pa i moguće reakcije, nego neposredna opasnost za zdravlje. Međutim, ima osoba koje su vrlo osjetljive na ubod insekta, gdje može doći i do vrlo opasnog stanja šoka (kao kod alergije na lijekove).
Posljedice uboda insekta ovise o sljedećem:
- vrsti insekta
- mjestu uboda
- broju uboda
- sklonosti pojave alergijske reakcije na ubod insekta.
Osobe koje postaju alergične na ubod insekta (najčešće ose i pčele) već i kod prvog uboda jače reagiraju nego one koje nemaju takvu sklonost. Dok jedno dijete reagira umjerenim otokom, kod drugog može doći do velikog otoka, crvenila, svrbeža i općeg lošeg osjećanja. Naravno, reakcija ovisi o broju i mjestu uboda. Veći broj uboda znatno pogoršava stanje, posebice ubod na glavici (lice, oči, usta, vrat). Insekte prema posljedicama koje ubod izaziva možemo podijeliti u tri skupine:
KOMARAC
Reakcija kože na mjestu uboda nije velika, osim ako se radi o ubodu u rahlo tkivo, primjerice predio oko očiju, gdje može doći do otoka kapaka uz jaki svrbež. Koža lica je najviše izložena ubodima dok beba spava i ako je veći broj uboda može doći do otoka. Na rukama i nogama reakcija tkiva je manja, javlja se ograničeno crvenilo i svrbež na koji se može nadovezati infekcija kože i potkožnog tkiva. Ovakve posljedice na mjestu uboda obično nastanu nakon uboda komarca i drugih sitnih insekata. Slične promjene mogu nastati na mjestu ugriza mrava zbog djelovanja mravlje kiseline.
PČELA, OSA, STRŠLJEN
Radi se o vrlo brzom nastanku otekline na mjestu uboda, uz znatnu bol i crvenilo, a do pojave svrbeža dolazi kasnije. Posebice je opasno ako dijete slučajno ispije napitak u koji je ušla pčela ili osa jer može doći do uboda u ždrijelo ili jezik te dolazi do naglog otoka i zatvaranja dišnih puteva, što može biti opasno po život. Stoga nikada, ni u opuštenoj atmosferi ljetovanja ne ostavljajte sokove, voće i slično nadohvat insekata jer nije rijetko da i odrasla osoba nepažnjom proguta insekta, a slatko privlači upravo pčele i ose.
Veći broj uboda pčele može dovesti do stanja sličnom šoku (oštećenje mikrocirkulacije), a u osjetljivih osoba (alergičnih) na ubod pčele do vrlo opasnog stanja sličnog anafilaktičnom šoku.
KRPELJ
Krpelj ne ubode u pravom smislu riječi, nego ukopa rilo u kožu sišući krv dok desetorostruko ne poveća svoj volumen. Nije ga lako opaziti i njegov ubod ne osjećamo sve dok se ne javi histaminska reakcija (upala) uz znatan svrbež. Sam ubod ne izaziva nikakvih značajnijih posljedica, osim možda lokalne infekcije, ali krpelj može biti rezervoar skupine virusa koje prenosi sa šumskih životinja na čovjeka i tako ga zarazi virusom krpeljnog encefalitisa (upale mozga), vrlo teške bolesti. Stoga pri odlasku u šumu, nisko grmlje ili travu potreban je oprez – dijete treba nakon takvog izleta potpuno svući, pregledati iza uha, glavu, prepone, pazuha u traganju za krpeljem, koji u ranoj fazi, dok je “gladan” i tek se ukopava i nije naročito uočljiv – izgleda kao sitna crna točkica. Možete pomisliti da dijete ima madež, koji niste primijetili.
Krpelja treba izvaditi dok još nije potpuno ispraznio svoj mogući opasni teret, ali tu budite vrlo promišljeni i ne smijete pokušati skidanje insekta na silu jer vam to neće uspijeti. Treba ga premazati petrolejem, uljem, lakom za nokte ili parafinom i pričekati 10-20 minuta te ga pokušati izvaditi malom pincetom. Morate ga izvaditi zajedno s rilom jer je inače uspjeh polovičan. Ako vađenje nije uspjelo, ponovite postupak ili odvedite dijete dječjem kirurgu, koji će to najspretnije obaviti.
Liječenje uboda insekata
Lijeka u klasičnom smislu za ubode insekata nema i u većini slučajeva nije niti potreban. Insekt nakon uboda uštrca u kožu svoju slinu, koja kao organizmu strana tvar odmah provocira obranu i oko mjesta uboda se poredaju stanice obrane, a dolazi i do lučenja histamina, koji izaziva svrbež. Kao i kod svake upale u njenom početku hlađenje mjesta na kojem se upalni proces odvija sprječava njegovo širenje jer hladnoća izaziva suženje kapilara, ublažava svrbež i bol. Odmah nakon uboda pčele, ose ili stršljena treba staviti na mjesto uboda hladan oblog (mogu se staviti i kockice leda umotane u plastičnu vrećicu i tanku pamučnu gazu). Ovakvim postupkom se znatno smanji otok i bol.
Ubod komarca ne može se znatnije ublažiti na ovaj način, osim ako dođe do neobično jake lokalne reakcije i otoka lica, što je kod uboda ovih insekata rijetko, osim kod uboda blizu oka, gdje je tkivo vrlo rahlo i koža tanka. Višestruke ubode komarca, ako je svrbež jači, dobro je premazati kremama koje hlade – obično sadrže mentol (jedino što ta krema nije za primjenu na licu, nego samo na rukama i nogama). Ako je reakcija na licu jaka, liječnik će propisati i antihistaminik, lijek koji ublažava alergijsku upalnu reakciju, a može se primijeniti i kroz kraće vrijeme krema s kortikosteroidima.
Kod alergije na ubod insekta može doći do vrlo burne reakcije od strane dišnih puteva, posebice grkljana (larinksa), što dovodi do otežanog prolaza zraka u pluća, pa je potrebna hitna liječnička pomoć. Prvi znak može biti promuklost koja se naglo razvija i kašalj. Slično se može dogoditi ako dijete sa sokom ili voćem progita insekta i dođe do uboda direktno u sluznicu usta ili ždrijela. Nakon svakog uboda kožu treba oprati vodom i sapunom i izvaditi žalac.
O vađenju krpelji već je bilo riječi, no vrlo je važno ustanoviti o kojem se području radi jer je u nekim našim krajevima češća pojava krpeljnog encefalitisa. Zaražen je samo krpelj iz takvog područja jer su izvor virusa šumske životinje, a insekt ih svojom slinom prenosi na čovjeka. Jako je važno odstraniti cijelog krpelja što prije jer je mogućnost zaraze tako znatno manja. Ako dođe do infekcije kože, što je dosta često, potrebno je liječenje antibioticima.
Kako zaštititi dijete od insekata
Prozore ljeti treba držati zatvorene ako se pali svjetlo. Dobro je imati zaštitnu mrežu na prozorima posebice u kućama za odmor na moru i u blizini rijeka, gdje uz zelenilo ima puno insekata. U ljekarnama se mogu nabaviti sredstva koja isparavanjem neštetnim za ljude rastjeruju komarce. Mazanje kože kremama i losionima koji odbijaju insekte može se također primijeniti već u vrlo ranoj dobi. Postoji niz komercijalnih neotrovnih proizvoda, koji se mogu primijeniti već u vrlo ranoj dobi (mlado dojenče), no kako svaka krema može biti i alergen, dobro je da ju najprije isproba mama pa tek tada primijeni na dijete. Sredstva koja se stavljaju na kožu u cilju da odbijaju insekte ne smije se stavljati prije sunčanja jer mogu pojačati djelovanje sunčanih zraka na kožu i dovesti do opeklina. Iako se radi o netoksičnim proizvodima bolje ih je ne stavljati blizu usta i očiju djeteta.
Dobro je zaštiti kolijevku bebe prozračnim materijalom (gaza), koji dozvoljava strujanje zraka. U djece nakon godinu i pol može se premazivanjem kože limunovim sokom ili rastopljenim C vitaminom postići dosta dobra zaštita od komaraca. Kako bi se spriječilo da dijete dođe u dodir s insektima koji lete danju privučeni mirisom cvijeća i šarenilom boja, ne treba nikada dijete ostaviti blizu cvijeća.
Zapamtite!
- Djeca su lijepa u odjeći živih boja, ali je ljeti bolje primijeniti neutralne svijetle boje koje ne privlače insekte. Djecu ne treba namirisati jer miris privlači insekte, ali to znači da majka ne treba stavljati jaki parfem jer dijete poprimi majčin miris zbog bliskog dodira.
- Djeci koja istražuju okolinu i živahno se kreću treba skrenuti pozornost na ose i pčele posebice u cvijeću i ne dozvoliti im da ih pokušaju tjerati rukama jer je veća mogućnost da ih ubodu.
- Ne ostavljajte otvorene čaše sa sokovima ili voće, slatkiše, meso i drugo na stolu jer privlače insekte. Bolje je svu hranu držati u zatvorenim ormarima i u hladnjaku, a stol raspremiti.
- Nemojte pustiti djecu da gaze po travi (niti na moru) bosih nogu. Bolje da na nogama imaju tenisice ili sličnu platnenu obuću nego previše otvorene sandalice.
- Često obrišite znojno lice i glavicu djeteta jer znoj toplinom i mirisom privlači insekte.
- Obratite pozornost na raznu ambalažu na balkonima ili dvorištu kuće za odmor (boce od sokova, kartonska ambalaža od keksa i sokova privlači sve vrste insekata).
- Prozor dječje sobe, ako nema zaštitnu mrežu protiv insekata, treba biti zatvoren. Ako primijenite sredstva koja odbijaju komarce, tablete koje isparavaju u posebnim kutijicama, koje se prikopčaju na električne utičnice, obratite pozornost na to da ih smjestite ispod prozora, nikako blizu krevetića, a prozor mora biti otvoren. Nakon igre u travi, žbunju ili šumi pregledajte dijete zbog krpelja, koji se možda učvrstio negdje na koži. Uvijek nakon igre u prirodi treba dijete svući, okupati i promijeniti mu odjeću.
Anafilaktički šok
Teška generalizirana alergijska rekcija, koja nastaje pri ponovnom susretu organizma s alergenom na koji je postao preosjetljiv. Niz namirnica i lijekova, ali i ubod insekta (pčela, osa, stršljen) može izazvati simptome anafilaktičkog šoka nakon ponovnog uboda. Anafilaktički šok se može očitovati nizom simptoma: iznenadnim kožnim eurpcijama (urtikarija), svrbežom, oteklinama usana, očnih vjeđa, ali i sluznice gornjih dišnih puteva uz smetnje disanja. No najteži simptomi koji ugrožavaju život bolesnika su suženje bronha (bronhokonstrukcija) i pad krvnog tlaka, što se događa kod potpuno razvijenog šoka. Ugrožena je cirkulacija, organizmu nedostaje kisik, dolazi do gubitka svijesti.
Simptomi se javljaju iznenada i reakcija na zbivanja mora biti brza. Pri pojavi prvih simptoma mogu se dati lijekovi koji donekle sprječavaju alergijsku reakciju (oslobađanje histamina), položiti bolesnika u ležeći položaj, osigurati prolaznost dišnih puteva, no najvažnija je brza primjena adrenalina (epinefrin) u injekciji, koja se daje u mišić (bedro) jer je to jedina adekvatna pomoć.
Osobe koje su doživjele ovakvu tešku reakciju na ubod insekta moraju uvijek kod sebe imati “prvu pomoć” – to je posebni pribor (“KIT”), tj. praktično pakiranje adrenalina, koje može dati samo roditelj, uz jednu tabletu antihistaminika, koja neutralizira preostali otrov u cirkulaciji. Spomenuti “KIT” postoji pod imenom EpiPen, odnosno EpiPen jr. Doza lijeka ovisi o dobi – za dijete ne više od 0,2 mL u jednoj dozi, ali se može ponoviti za 20 minuta. Bolesnika treba odmah odvesti liječniku, najbolje u bolnicu.
Autorica teksta: Prim. mr. sc. dr. Ružica Duplančić-Šimunjak, pedijatrica
