Autorica teksta: Prof. Vesna Hrvoj, psihologinja i pedagoginja (iz časopisa “Bebe”)
Kažu da od svih živih bića samo čovjek ima potrebu da se preobrazi i da sam sebi bude netko drugi. To baš i nije potpuna istina jer se i druga bića maskiraju. Maskiraju se biljke da dođu do hrane, maskiraju se i životinje da bi bile ili glumile kako su nejestive, veće da bi se sakrile… Ali samo čovjek izmišlja, kreira maske, s njima se kiti, iza njih se skriva ili nagrđuje, upotrebljavajući ih kao oblik psihološke rekreacije. Prastara je čovjekova potreba da ne bud ono što jest, da se pretvori u nešto drugo. Skretanje tuđe pozornosti na svoju osobu, putem upadljive i originalne maske mogućnost je i da se izađe iz svojega zadanoga društvenog kruga. Čovjek se od pamtivijeka maskirao u raznim prigodama i s različitim ciljem izražavajući tako odnose prema ljudima, između pojedinca i društva, ili odnos čovjeka prema prirodi. A tada su nastali karnevali, u narodu prihvaćena tradicionalna događanja kojima se nastojalo odbiti i od sebe, svoje imovine i svojih prijatelja, udaljiti djelovanje demona, duhova i zlih sila, odagnati zimu, strah i nemoć pred prirodnim i društvenim silama, pokazati veselje, buntovništvo, nasmijati se, narugati, zaboraviti. To je prilika kada se socijalni red okreće naglavce, kada se uspostavlja posvemašnja sloboda da se ismije sve i svatko, pa je tako postao bezazleni ventil nagomilanih frustracija.
Karneval je postao praznik slobode, koji nas oslobađa od svih stega i ograničenja, dan kada se osobađamo i od radnih, obiteljskih, svih obveza. Karnevalski dani, poput katarze, prilika su da se barem nakratko postane netko drugi i zaboravi na sve brige i nevolje. No karneval ne možete u potpunosti doživjeti ako niste maskirani i anonimni. Zato u te karnevalske dane treba staviti masku (ili je pak skinuti, ako je inače nosite). Stvaranje I oblikovanje maski seže duboko u povijest. U početku su maske bile povezane s ceremonijama koje su imale religiozno i socijalno značenje, povezane su bile s posebnim običajima, ritualima plodnosti ili izliječenjem bolesti. Danas, u suvremenom svijetu, najraširenija je uporaba maski tijekom raznih karnevala diljem svijeta.
Kako se maskirati
Ludilo boja, metež, smijeh i buka popratni su ugođaj karbevala u kojem svatko od nas može naći svoje mjesto, otvoriti svoje ventile, ponašati se drugačije, biti netko drugi. Jedino je uvijek problem u što se maskirati. Vjerojatno i vi, kao i većina nas ostalih, nakon prošlogodišnjeg karnevala za koji ste na brzinu improvizirali masku za sebe i dijete, svaki puta iznova zadajete sebi riječ da ćete za sljedeći karneval početi s pripremama na vrijeme, kako biste se u pravom ugođaju pridružili općem ludovanju i veselju. Kako bismo doživjeli radost promjene, ne moramo imati kostime kao u Rio de Janeiru ili Veneciji, gdje se na njih nerijetko troše i čitave godišnje ušteđevine, da bi metamorfoza bila potpuna. Za atraktivne i vesele maškare nije nužna ni kupnja gotovih, prilično skupih maski i kostima jer uz nešto mašte i spretnosti možete i sami osmisliti i napraviti više nego dobre prigodne oprave. Tako ćete imati priliku probuditi i iskazati svoje kreativno umijeće, a pritom nećete pogriješiti ako se držite onoga “što šarenije i neobičnije, to bolje”. Posebice će se tome veseliti djeca, ako ih uključite u izradu tih kostima jer je improvizacija i nesavršenost normalan, čak poželjan stil fašničkog kostima.
Većinu onoga što vam treba za pripremu fašničkih kostima sigurno ćete naći kod kuće. Prikupite odjevne predmete koji više nisu za uporabu, izvadite komadiće raznih krpica ili kupljenih, a ne preskupih šarenih materijala, te raznobojne ukrasne vrpce, pojaseve, rukavice, šalove, čipke, umetke za ramena, pompone, samoljepive zakrpe, folije, umjetno svileno cvijeće (od papira, tkanine ili plastike), ukrasno perje, ogrlice, narukvice, broševe, velike i neobične gumbe, perlice, šešire i kape, torbice, mašne… i sve čega se još prisjetite, te šivanjem, bojenjem, izrezivanjem, lijepljenjem, pletenjem, nizanjem, načinite originalne i prelijepe kostime. I maske za lice ili krinke možete također izraditi sami rabeći pritom tzv. nedorađene, sirove maske, koje se mogu nabaviti i kod nas, ili neke stare, već rabljene maske koje su vam dosadile, možete maštovitom doradom pretvoriti u nove, još neviđene.
Za djecu evo nekoliko jednostavnih ideja
- Za malu osicu treba samo žuta majica na koju poprečno nalijepite crne izolir-vrpce i mali jastučić ispod nje, da glumi trbuščić, na običan “rajf” za kosu učvrstite ticala od žice s “coflekom” od vune na kraju, a ako ste malo vještiji, možete od žice i omotnog papira napraviti i malena krila te ih pričvrstiti na majicu.
- Ako imate crvene i crne materijale, možete napraviti i plašt (preklopite materijal tako da crveni bude na unutrašnjoj strani plašta), koji se oko vrata veže vrpcom, a na crnome vanjskom dijelu nalijepite od samoljepive folije izrezan oblik šišmiša. Tome dodajte i crnu polumasku za lice (kao krinku).
- Za mišića treba samo siva vunena kapica na koju možete pričvrstiti uha iskrojena od sivog filca, velika crno-bijela mašna ispod vrata te malo vještine u crtanju brkova na licu.
- Za kostur je potreban samo crni materijal od kojega ćete skrojiti pelerinu s kukuljicom (kao model može poslužiti kukuljica na nekoj majici) i malo crne i bijele boje za lice, kojima ćete nacrtati obrise na licu.
