Djeca su puna energije i moraju se prazniti – njima je kretanje uvjet života. Ako nemaju prilike trčati, penjati se, skakati, višak energije moraju potrošiti na drugačiji način, stvarajući pritom preveliku galamu ili započnju tučnjavu i svađu, pa ih mi odrasli nazivamo “zločestima”. Topli ljetni dani pojačavaju našu agresivnost pa i djeca postaju nemirnija, temperamentnija, često od malog nesporazuma mogu napraviti veliku “gužvu”, češće zanovijetaju, stalno nešto traže. Opću napetost uzrokuje povećanje temperature, veći postotak vlage u zraku, kao i činjenica da ljeti u prosjeku manje spavamo.
I tada nastupa čarolija vode. Djeca su obično oduševljena s vodom, vole se kupati i igrati s vodom i u vodi. Element vode kao da ima na sve nas umirujuće djelovanje – a posebno na djecu. Ako stavite plačljivog dvogodišnjaka kraj kade dok perete rublje i dopustite mu da se igra s vodom, njegovo će se raspoloženje sigurno popraviti – nervozno dijete će se sigurno smiriti, dok će se dijete kojemu je dosadno sigurno zaigrati neko vrijeme.
Čitav niz spoznaja o stvarnosti i principima života dijete stječe igrajući se s prirodnim materijalima, a posebice s vodom. Voda curi, prska, teče, moči, topla je ili hladna. Pušete li u nju, pjeni se. Neki predmeti na njoj plivaju, neki tonu, a neki se u njoj rastvaraju. Može se nositi u posudicama bez rupica, no kroz sito ili skupljene ručice curi, ne može se stisnuti… Igrajući s s vodom i u vodi dijete razvija svoje sposobnosti, ubrzava se njegovo sazrijevanje, stječe sigurnost u sebe, postaje odvažnije, spretnije, razvija se koordinacija pokreta. Igre u vodi su prirodna i nužna vježba za učenje plivanja jer tek kada smo opušteni i dobro se snalazimo u vodi, možemo naučiti plivati. Zato dijete ni u kom slučaju nemojte tjerati u vodu, nasilno ga bacati i gurati, što može izazvati strah i odbojnost od vode. Ako se dijete jednom preplaši vode, teško će se osloboditi doživljenog straha.
Naime, stručnjaci su dokazali da strah od vode čovjeku nije urođen. Dakle, što kao roditelj možete učiniti da dijete priviknete na vodu, da ga ne plaši, da ga naučite uživati u kupanju i praćakanju? Djetetu ćete pomoći da se oslobodi u vodi ako se s njim zajedno igrate u plićaku, ako zajedno ulazite u vodu i pritom ga držite za ruku, ako se prije prvih lekcija plivanja igrate loptom, malo prskate i slično. Recimo, dijete će se s manje straha približiti vodi ako mu date neku igračku, npr. malu loptu, kosu će smočiti ako mu date zadatak da se provuče ispod obruča, a naučiti gledati pod vodom je uzbudljivije ako pritom valja izroniti kamenčiće s dna… Tek kada se dijete dobro osjeća u vodi, samo se želi odvojiti od roditelja, dajte mu narukvice za plivanje (bolje nego kolut). Tada može početi tečaj plivanja. Inače dijete je najlakše naučiti plivati oko pete godine.
Omogućite djetetu igru s vodom i u vodi. Ako se kupate u moru ili jezeru, napravite mu bazenčić (zagrijte malo mora ili jezera kamenjem ili pijeskom) ili ponesite plastični bazen ili čamčić na plažu. Ako imate vrt, dajte mu da se igra u plastičnom bazenčiću ili kadici, a bit će dovoljan i malo veći lavor. Skupite što više raznih posudica, čašica, čepova, cjevčica, komadića stiropora, loptica za stolni tennis i sličnih igračaka. U vodu možete dodati i malo šampona, kako bi se stvarala pjena, ledenim kockama je možete malo rashladiti…
Voda je vrlo poticajna i dijete će sigurno imati puno ideja za igru. No njegovoj mašti ponekad treba i pomoći i zato mu budite poticaj, a mi vam predlažemo nekoliko igara, kako biste vrijeme sa svojim malenima što ljepše proveli.
Igre s vodom
- Na plastični ili metalni tanjur stavite plastičnu čašu do vrha napunjenu vodom. Svaki igrač nosi svoj tanjur, a pobjednik je onaj tko prvi stigne do cilja, ali s punom čašom vode.
- Pripremi se kanta s vodom i onoliko plastičnih boca koliko je igrača. Igrači iz kante čašama uzimaju vodu, trče do cilja, gdje u plastične boce moraju uliti vodu. Pobjeđuje onaj tko u određenom vremenu ulije najviše vode u bocu.
- Od štapa, konopca i komadića žice napravi se udica, a od plastičnih čaša jogurta izrežu se maštovite ribice, na koje se pričvrsti spajalica za papir. Dijete udicom peca ribice iz lavora ili veće posude. Pobjeđuje onaj tko upeca najviše ribica.
- Pliva-tone (za malo stariju djecu) – Skupite razne predmete (štapiće, plastične i metalne žlice, čepove od metala, pluta, plastike, dugmad, komadiće papira i sl.) i stavite ih u veću posudu s vodom. Razgovarajući s djetetom, utvrdite znanje o tome od čega je što napravljeno te hoće li tonuti ili neće. Neka djeca sama pronalaze predmete koji će plivati na vodi, a koji tonuti.
- Mjerim-brojim (za malo stariju djecu) – Uz pomoć čašica jogurta i nekoliko plastičnih praznih boca raznih oblika i veličina možete pretpostaviti, a onda i provjeriti
- koliko čaša vode treba da se napuni boca
- koliko čaša vode stane u usku i visoku bocu, a koliko u širu i nižu
- što se događa ako se iz jedne boce prelije voda u drugu, koja se razlikuje po veličini
- koliko čašica stane u bocu od jedne litre i što bi sve moglo biti jedna litra
- ako se iz boce od jedne litre izliju dvije čaše vode, koliko je ostalo čaša vode (ako smo ih prije brojali).
- Voda zvuči – Zabavno je osluškivati zvukove u prirodi i u kući. Tako možete čuti zvuk vode u kući ako kapa voda, curi iz tuša, pusti se iz vodokotlića, ključa u loncu, prelijeva se iz posude u posudu, pije se. U prirodi ako sipi kiša, pada pljusak, šume valovi, žubori potok, šumi vodopad.
Igre uz vodu
Gađanje koluta – Na određenoj udaljenosti od obale usidri se napuhani kolut za plivanje (jednim krajem ga vežemo konopcem, a na drugi kraj konopca vežemo kamen). Dijete sa svojim malim prijateljima baca kamenčiće ili loptice za stolni tenis i gađa sredinu koluta. Pobjednik je onaj tko ima najviše pogodaka “u sridu”.
- Drži šešir! – Plastična lopta za napuhavanje se usidri malo dalje od obale i na nju se stavi slamnati šešir. Igrači se natječu tko će srušiti šešir u vodu.
- Morski suveniri – Skupljajte s djetetom školjkice, kamenčiće, sipine kosti, ljušture ježinaca, galebovo perje i sl. i od njih napravite morski suvenir lijepeći te sitnice na komadić kartona.
- Napravite bazen – Ograđujući plićak kamenjem ili pijeskom napravite bazenčić. Bit će posebno zanimljivo ako se u bazenčiću nađe i ribica, rakovica ili ako u njega stavite brodić ili neku igračku.
- Tornjići – Od većeg šljunka gradite tornjiće, a pobjednik je onaj tko sagradi najviši.
Igre u vodi
Te su igre za malo stariju djecu, koja se ne boje vode i znaju zadržati dah pri ronjenju.
- Natezanje konopa na vodi – Dvoje djece ili dvije grupice mališana natežu konopac u plićaku. Kako se u ovim uvjetima lakše gubi ravnoteža, pobjednik je onaj tko pomakne sredinu konopa za nekoliko metara.
- Mačka i miš – Grupa djece se uhvati rukama u kolo, stojeći u vodi do pasa. Unutar kola je miš, a izvana mačka. Mačka hvata miša ulazeći u kolo i izvan kola, a miš nastoji pobjeći, no ulazak i izlazak iz kola je dozvoljen samo ronjenjem ispod ruku igrača u kolu. Uhvati li mačka miša, igrači mijenjaju uloge ili u igru ulaze novi igrači.
- Izroni blago – Na dno se postavi nekoliko predmeta različitih oblika i boja. Djeca stoji u vodi do pasa, traže određeni predmet i kada ga primijete, trebaju ga izroniti.
- Suho u mokro – Svaki igrač stoji u vodi do struka i drži u ruci list obojenog papira savijenog u tubu. Zadatak je do zadnjeg cilja doći što prije, ali sa suhim papirom.
Oprezno u vodi i s vodom!
- Budite oprezni kada se dijete u kupaonici ili kuhinji igra s vodom jer bi se moglo poskliznuti. Na pod stavite novine ili prljavi ručnik, obucite djetetu plastične sandalice.
- Ne ostavljajte nikada dijete bez nadzora. Jednogodišnje ili dvogodišnje dijete može se utopiti i u osam centimetara vode jer refleks koji nama omogućuje zadržati dah kad nam je lice pod vodom, u toj dobi još ne funkcionira. Oklizne li se i uroni lice pod vodom u nastojanju da vikne, jako će udahnuti te će uvući vodu, a ne zrak.
- Ako dijete vozite u sandolini ili na čamcu, neka uvijek ima pojas za spašavanje.
Petogodišnjaci najbrže uče plivati
Iako se posljednjih godina preporuča plivanje sasvim male djece, čak beba, novija istraživanja su pokazala da takva nastojanja nisu opravdana. Naime, prvih 18 mjeseci prije bismo mogli reći da se djeca brčkaju u vodi, nego da plivaju jer im urođeni refleksi omogućavaju da se održavaju na vodi. No to nije pravo plivanje. Da bi trogodišnjak naučio plivati, potrebno je više od stotinu sati, a često se pritom javi strah od vode i odbojnost. Petogodišnje dijete nauči plivati za desetak sati, i to je najpogodnije vrijeme za poduku plivanja. Izuzetno je važno da djeca starija od pet godina, a posebice školarci, nauče sigurno i dobro plivati. Tko jednom nauči plivati, to znanje ne zaboravlja te se nemojte zabrinuti ako vaše dijete prvih dana malo strahuje od vode iako je prošlog ljeta naučilo plivati. Za nekoliko dana obnovit će znanje jer jednom svladane vještine se ne zaboravljaju. Ta vještina će mu koristiti cijeli život. Plivanje nije skup sport, dostupan je svakome, a najbolje vrijeme da maleni postanu plivači je – ljeto. Stoga omogućite svom djetetu da nauči plivati.
Prva pomoć pri utapljanju
- Ako primijetite da se dijete utapa, postupite ovako:
- Izvucite ga iz vode i držite nagnute glave preko svoje ruke, kako bi istekla voda koju je progutalo.
- Ako dijete ne diše, počnite odmah s tehnikom oživljavanja usta na usta. Budete li prisiljeni da se ikad poslužite tom tehnikom, imajte na umu da nećete imati vremena čitati upute iz knjige. Zbog toga što prije naučite kako je treba primjenjivati.
- Ako je nakon spašavanja dijete u nesvjestici, ali diše, položite ga dok ne stigne pomoć u potrbušni položaj sa savinutom rukom i nogom na strani na koju je okrenuto lice.
Autorica teksta: Prof. Vesna Hrvoj, psihologinja i pedagoginja
