Viroze i prehlade predstavljaju najčešći oblik akutnih infekcija gornjeg respratornog sustava, a pogađaju sve dobne skupine. Zdarve odrasle osobe u prosjeku se dva do tri puta godišnje susretnu s takvom blažom infekcijom, a djeca predškolske dobi čak šest do osam puta na godinu. Dolaskom zimskih mjeseci, koji nose niže temperature, povećava se i učestalost prehlada i viroza.
Prehlada je blaža virusna infekcija koja traje najviše tjedan dana, a manifestira se kihanjem, šmrcanjem ili začepljenim nosom, grloboljom i glavoboljom. Viroza se u rjeđem slučaju može javiti u obliku enteroviroze s probavnim smetnjama, dok najčešće zahvaća respratorni sustav sa simptomima poput hunjavice, bolovima u grlu i cijelom tijelu te povišenom temperaturom.
Konvencionalna medicina do sada nije ponudila adekvatan lijek protiv prehlade. Ljudi često od liječnika traže da im propišu terapiju antibioticima, no s obzirom da se u većini slučajeva radi o virusnim infekcijama, antibiotici nisu adekvatna pomoć. Izuzetak su slučajevi kada se uz virusnu razvije i bakterijska infekcija.
“Liječenje” prehlade i gripe najčešće se zapravo svodi na ublažavanje simptoma, bez obzira što se oni obično povuku i sami. Posebno su ohrabrujuća sve brojnija istraživanja, koja ukazuju kako bi adekvatna prehrana mogla pomoći u jačanju imuniteta te, posljedično, povećati sposobnost našeg tijela da se bori protiv simptoma prehlade i gripe.
Prevencija dehidracije
S ciljem izbjegavanja dehidracije uzrokovane povišenom temperaturom i pojačanim lučenjem tekućine, dijete koje je prehlađeno ili ima gripu treba dnevno unijeti barem jednu litru tekućine, a nekada i više. Topli čajevi, zaslađeni medom i obogaćeni sokom od limuna, idealan se napitak za osiguravanje adekvatne hidracije. Med zbog svoje ljepljive konzistencije pomaže u smanjenju iritacije sluznice grla. Ipak, med se ne smije davati djeci mlađoj od jedne godine. Sok od limuna, osim što je izvor vitamina C, stimulira rad žlijezda slinovnica te ih potiče na lučenje sline koja vlaži usta i grlo te olakšava gutanje. Treba imati na umu da se vitamin C i med u vruće napitke dodaju tek kada se ohlade, kako ne bi uništili vrijedne sastojke.
Pileća juha, još se naziva i “židovski penicilin” i to zahvaljujući židovskom liječniku koji je još u 12. stoljeću ovu juhu propisivao kao lijek. Blago terapijsko djelovanje pileće juhe u olakšavanju simptoma gripe potvrdila je i moderna znanost, pa se tako u uglednom znanstvenom časopisu “New England Journal of Medicine” navodi da pileća juha posjeduje blaga svojstva antibiotika i dekongestanta.
Uz pileću juhu i češnjak i fermentirani proizvodi (posebno oni koji sadrže probiotičke bakterije) spadaju u skupinu prirodnih imunostimulatora, koji se već više stoljeća po predaji koriste u svrhu sprječavanja prehlade i gripe, ili pak u olakšavanju simptoma istih, a kojima je i znanost dala svoju potvrdu.
Hrana i vitamini za stimulaciju imuniteta
Prehlada i gripa, poput drugih bolesti i stanja, svojevrstan su stres za organizam. U stanju stresa, organizam može imati povećane potrebe za proteinima. Također, proteini su neophodni za stvaranje antitijela, važnih komponenata obrane organizma. Također, određene aminokiseline, koje su sastavni dijelovi proteina, imaju imunostimulativno djelovanje. Sve navedeno govori u prilog da prehrana koja potiče zdravlje imunološkog sustava mora osigurati visokokvalitetne, kompletne proteine, primjerice one koje nalazimo u jajima, ribi, mesu peradi i divljači. Riba, osim što je dobar izvor visokokvalitetnih proteina, osigurava i organizmu neophodne masne kiseline – omega-3 masne kiseline.
Voće, povrće i žitarice također mogu biti izvanredan izvor imunostimulirajućih aminokiselina, ali i važnih mikronutrijenata, odnosno vitamina i minerala neophodnih za rad našeg obrambenog mehanizma. Nutrijenti koji su se najviše istraživali te pokazali najviše koristi u borbi protiv prehlade i gripe su vitamini C, A i E te minerali cink, bakar i selen.
Vitamin C se nerijetko pogrešno naziva lijekom protiv prehlade ili gripe. Još uvijek ne postoje istraživanja koja bi mu osigurala ovako vrijednu titulu, no postoje prilično dobri dokazi kako vitamin C skraćuje trajanje i ublažava simptome obične prehlade. Učinak vitamina C vjerojatno se temelji na njegovom protuvirusnom djelovanju, antioksidativnoj moći, stimulaciji raznih aspekata imunološkog odgovora, pospješivanju razgradnje histamina, a možda se radi i o kombinaciji navedenih mehanizama. Blagotvorni učinci dokazani su u smislu skraćivanja trajanja prehlade i ublažavanja simptoma. Stoga je važno dnevno osigurati potrebu količinu, pa čak pokušati i s potencijelno terapijskom dozom.
Vitamin A jača imunitet i djeluje na oporavak i regeneraciju sluznica gornjih dišnih puteva, dok vitamin E, posebno u kombinaciji sa selenom, može igrati važnu ulogu u prevenciji prehlada i drugih infekcija gornjeg dišnog sustava.
Bez adekvatnih količina cinka, imunološki sustav organizma jednostavno ne funkcionira dobro. Više desetaka studija pokazalo je da unos cinka može povećati otpornost prema respiratornim i ostalim infekcijama, posebice kod djece i starijih osoba, čija je prehrana, kako je uočeno, nerijetko siromašna cinkom. Meso, riba i riblji proizvodi, školjke, orasi, jaja i mahunarke dobar su prehrambeni izvor cinka.
Možda zvuči zapanjujuće, ali glavnina stanica imunološkog sustava se nalazi u crijevima. Naša su tijela domaćini milijardama bakterija od kojih je većina “dobrih”, odnosno korisnih bakterija, dok neke mogu biti i štetne, a mikrofibra je najgušće naseljena u našim crijevima. Probiotici su naziv za određene sojeve bakerija za koje se smatra da povoljno djeluju na zdravlje i imunitet. Te se bakterije prirodno nalaze u hrani ili se hrana obogaćuje, a mogu se uzimati i u obliku dodataka prehrani. Fermentirani mliječni proizvodi prirodno sadrže žive bakterije, a sve češće se i dodatno obogaćuju. Komercijalno najčešće korišteni probiotici su različite vrste roda Lactobacillus i Bifidobacterium. Lactobacili i bifidobakterije su normalni stanovnici crijeva i njihova nazočnost upućuje na zdravu floru. Krajnji produkt njihove aktivnosti su kratkolančane kiseline, koje povećavaju kiselost crijevnog sadržaja stvarajući nepovoljne uvjete za rast i aktivnost štetnih bakterija.
No u službi zdravlja crijevne mikroflore osim probiotika djeluju i prebiotici. Prebiotici koji predstavljaju hranu korisnim bakterijama zajedno s probioticima čine imunološki tandem. Prebiotici poboljašavaju preživljavanje probiotika dok prolaze kroz gornji dio probavnog sustava i omogućuju njihovo naseljavanje u mikroflori debelog crijeva. Dodatno pospješuju peristaltiku crijeva, skraćuju vrijeme prolaska hrane kroz probavni kanal te povećavaju bioraspoloživost minerala, osobito kalcija i magnezija. Prebiotoci potječu iz biljnih izvora, a najviše ih se nalazi u namirnicama poput korijena cikorije, čičoke, luka i banane.
Vitamin A i provitamin beta-karoten nalazi se u zelenom povrću, osobito u špinatu i kelju, mrkvi i rajčici, peršinu, grašku, mlijeku i punomasnim mliječnim proizvodima, suhom voću i orašastim plodovima, citrusima, banani, breskvi, trešnjama, jajima, jetrima, cjelovitim žitaricama, ribljem ulju.
Vitamin E sadrže pšenične klice, biljna ulja, jaja, mlijeko, orasi, bademi, lješnjaci, zeleno povrće, salata potočarka, jetra.
Vitamin C sadrže kupus, špinat, paprika, rajčica, citrusi, ribiz, jagode, cvjetača, šipak, kelj, hren, koraba, luk, rotkivce, matovilac, peršin, prokulica, borovnica, artičoke, kopriva.
Cink sadrže obogaćene žitarice, crveno meso, određena morska hrana.
Selen sadrže brazilski oraščići, kvasac, cjelovite žitarice i plodovi mora.
Autorica teksta: Prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, nutricionistica, Vitaminoteka Zagreb za konzalting u nutricionizmu
