Utječe li promjena vremena i na djecu?
Čak i vrlo mala djeca podložna su nekim poremećajima prije nadolaska promjene vremena – bilo hladne ili tople fronte. U najranijem djetinjstvu djeca su osjetljiva na promjenu vremena zbog jednostavne činjenice, a ta je da njihove prirodne obrambene sposobnosti (tj. imunitet) još nisu sazrele. Njihov organizam još ne posjeduje “oružje” za obranu te je stoga više izložen negativnim utjecajima promjene vremena i klime. Promjene godišnjih doba kao zime u proljeće i ljeta u jesen znatno utječu na dječje zdravlje.
Što je meteoropatija?
Znatan broj odraslih osoba žali se na niz smetnji koje se dovode u svezu s atmosferskim poremećajima. Takva iskustva postoje odavno, posebice u priobalju, kada nastupa brza promjena vremena – hladna odnosno topla fronta (bura – jugo). Promjene raspoloženja povezane s promjenom vremena gotovo su već poslovične u tim regijama. Pritom se ne radi o nekakvim umišljenim problemima koje donosi loše vrijeme, nego o stvarnim smetnjama i nelagodama te se stoga daju i biometeorološke prognoze. Smetnje koje se javljaju posljedica su nesposobnosti organizma, koji se nije u stanju prilagoditi meteorološkim i klimatskim promjenama. Kada su u pitanju djeca, ova pojava je naglašena zbog još nedovoljne fiziološke, tj. prirodne zrelosti sustava za tjelesnu termoregulaciju, mehanizma koji ima zadatak da unutarnju temperaturu tijela održava stalnom, tj. 36.5-37 C.
Kako se meteoropatija očituje
Teško je ustanoviti na koji način se poremećaji uzrokovani promjenom vremena i klime očituju u dječjoj dobi. Još ne postoje istraživanja koja bi jasno pokazala kako promjene vremena djeluju na djecu u najranijoj dobi. Najviše što se o tome zna, temelji se na zapažanjima i iskustvu određenih simptoma koji se javljaju navode na pomisao da su najvjerojatnije uvjetovani promjenama vremena, ako su nepredvidljive. Tu se prije svega spominje nemir tijekom dana i noći uz često buđenje, veće količine mokraće (poliurija), enureza (nekontrolirano noćno mokrenje u djece koja su postigla kontrolu sfinktera), pojačano znojenje, posebice u prvom dijelu spavanja.
Mnoga inače zdrava djeca mogu se loše osjećati pri promjeni vremena, a bez nekih određenih simptoma bolesti (primarna meteoropatija).
U zimi se javlja niz bolesti kao posljedica hladnoće (koja pogoduje širenju kapljične infekcije) kao što su prehlada, upala uha, upala grla, glasnica (laryngitis) te donjih dišnih puteva – dušnika i bronha. Uzrok bolesti nije naravno sama hladnoća, nego virusi kojima hladno godišnje doba pogoduje. Ljeto je razdoblje kada se javlja toplotni udar (vrućina i velika količina vlage u zraku), te sunčanica kao posljedica direktnom izlaganju djelovanju sunčevih zraka.
Kako ublažiti posljedice promjene vremena
Pomoć prije svega ovisi o biometeorološkoj situaciji, a manje o dobi djeteta. Uglavnom, bilo da je mteoropatija uzrokovana zimskom anticiklonom, koja znači i hladniji zrak, bilo ljetnom anticiklonom, koja nosi vrući zrak, najvažnije je zaštiti djecu koja su neotporna, tj. obrambene sposobnosti njihovog organizma su slabe. Djecu koja su osjetljivija i mlađa od dvije godine bolje je ne iznositi van u šetnju kada je jako hladno ili jako vjetrovito, a ako to nije moguće izbjeći, treba ih obući na odgovarajući način. Odjeća mora biti lagana, topla i ne smije nigdje stezati, tako da se omogući disanje kože (transpiracija), a spriječi ulazak hladnog zraka. Vunena odjeća je u tu svrhu najbolja jer se tako stvara zaštitna brijera između kože i okoline. I po velikoj vrućini, a posebice kada je i visoka količina vlage u zraku, bolje je da osjetljiva djeca ostanu u kući i da su prikladno odjevena u laganu pamučnu odjeću.
Pomaže li odgovarajuća prehrana te dodatni vitamini i minerali?
Tradicionalna medicina ne daje nikakvu specifičnu pomoć za poteškoće koje se javljaju kao primarna posljedica promjene meteoroloških uvjeta, odnosno klime. Ovaj problem je teško riješiti i sve što liječnik može učiniti je simptomatsko liječenje, tj. snižavanje temperature, unos tekućine, ublažavanje kašlja i drugo, te uzročno liječenje ako se radi o bakterijskoj infekciji, tj. propisati odgovarajući antibiotik. Naravno na tržištu se nudi niz proizvoda – multivitamina s mineralima, koji mogu utjecati na obrambene sposobnosti organizma, no u svakom slučaju o primjeni se ipak treba posavjetovati s liječnikom koji dobro poznaje dijete te će stoga i odlučiti jesu li djetetu potrebni takvi dodatci ili ne.
Vitamin C sigurno spada u one tvari koje imaju utjecaj na obrambene sposobnosti organizma, no ne treba od vitamina ipak očekivati da bude nekakav svemogući lijek. On ima svoju važnu ulogu u nizu sustava organizma pa tako i obrani (između ostalog mobilizira stanice bijele krvne loze na obranu) i korisno ga je davati djetetu s učestalim prehladama i upalama gornjih dišnih puteva. Dnevna doza za djecu do tri, četiri godine iznosi četvrtinu doze predviđene za odrasle, a to je 100-200 mg dnevno. Za djecu nakon četvrte godine do 10-11- godine pola doze za odrasle, što znači oko 500 mg dnevno. Vitamine je najbolje uzimati za vrijeme obroka jer ih tako organizam najbolje iskorištava, najviše u dvije dnevne doze kroz 20 dana, zatim prekid od 10 dana, obično kroz tri mjeseca.
Umjesto farmaceutskih pripravaka vitamina mogu se dati prirodni vitamini – svježe iscijeđeni sok od naranče i grejpa dva puta dnevno, no naravno tek nakon navršene prve godine života, u koji se može dodati žličica meda. Dodatak vitamina u jednom ili drugom obliku uputno je davati djetetu tijekom zimskih mjeseci i s promjenama godišnjih doba te uz nagle promjene vremena s nadolaskom hladne fronte (u našim krajevima atlantski poremećaj te sjeveroistočni praćen hladnim vjetrom) ili pak sredozemne ciklone s obiljem oborina i vlage.
Jačanje organizma, ali bez pretjerivanja, primjerenom fizičkom aktivnošću doista je poželjno uz dodatni unos vitamina i odgovarajuću prehranu. Mnogi roditelji imaju neugodna iskustva tijekom godišnjih odmora – upravo kada su se nadali da će sve biti dobro, dijete se s promjenom klime razboli. No radi se jednostavno o potrebi prilagodbe organizma na nove klimatske uvjete, koja se postiže tek nakon dva tjedna boravka. Dolaskom na željeni cilj ne treba dijete odmah i predugo izlagati nepotrebnim naporima: dugi boravak na plaži, cjelodnevni boravak na snijegu i sl. Organizmu treba dati vremena da se postupno prilagodi na nove uvjete.
OKVIR
Savjeti
- Dijete neka miruje, tj. ostane u kući sve dok se njegovo zdravstveno stanje ne popravi i atmosferske prilike ne smire, kako ne bi dodatno došlo do oslabljenja organizma. Mirovanje naravno ne znači da dijete mora ležati u krevetu jer čim mu je bolje, ono to odbija. Treba mu omogućiti da se mirno igra i zabavlja (čitanje, pričanje, gledanje crtića).
- Poticati fizičku aktivnost – to međutim ne znači da se dijete mora upisati na neke posebne tečaje, iako oni mogu biti korisni jer stimuliraju sustav za termoregulaciju. Dovoljno je prije svega da se djetetu omogući slobodna igra i da se tako organizam jača.
- Svakako izbjegavati izlaganje djeteta uvjetima povećane vlage ili hladne te prejake ventilacije.
- Izvoditi dijete često u šetnju, u park, također i zimi, osobito kada je vrijeme sunčano i stabilno jer se tako potiče lakša prilagodba njegovog sustava za regulaciju tjelesne temperature. Mjesta za šetnju nikako nisu gradske ulice zakrčene prometom, pune ugljičnog dioksida. Naravno, to nije uvijek moguće izbjeći, ali u takvim uvjetima nemojte staviti dijete u kolica ili ga voditi za ruku, nego ga nositi u naručju. Zrak je najviše zagađen u najnižim slojevima, što znači do visine od jednog metra.
- Prostorije u kojima dijete dnevno boravi moraju imati odgovarajuću temperaturu i vlažnost, bilo u ljetnom ili zimskom razdoblju; temperatura u prostoriji svakako bi trebala biti ispod 22 C, a vlažnost ne bi smjela prelaziti 60%.
Autorica teksta: Prim. mr. sc. dr. Ružica Duplančić-Šimunjak, pedijatrica
(iz časopisa “Bebe”)
