Pretilost kod djece postaje sve veći problem kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Gledanje
televizora, igranje igrica na kompjuteru, mobitelu ili iPadu veže djecu za fotelju te se oni sve
manje kreću i druže sa svojim vršnjacima. Roditelji rade do kasno i često nemaju vremena
poigrati se sa svojom djecom pa im je lakše upaliti im igricu ili crtić. Ta neaktivnost kod djece
za sobom povlači niz problema; poput pretilosti, nerazvijanja motoričkih sposobnosti i sl.
S druge strane, djeca koja vježbaju imaju razvijenije motoričke sposobnosti, veću gustoću
kostiju, a samo vježbanje utječe na njihovo samopouzdanje. Djeca koja su aktivna imaju i
bolji sastav tijela te se i u adolescenciji lakše uključuju u razne aktivnosti.
Upravo iz tog razloga kineziolozi i odgojitelji su zajedničkim radom na temu ‘Vježbanje djece
predškolske dobi’ osmislili praktična rješenja kako potaknuti djecu da vježbaju. Imajući na
umu da financijska situacija roditelja uvelike ovisi o tome hoće li dijete biti uključeno u
neke organizirane oblike vježbanja, stručnjaci iz tog područja osmislili su kreativne igre koji
svaki roditelj i odgajatelj može primijeniti s djecom, te ih potaknuti na vježbanje i zdrav način
života.
Druga po redu takva radionica održana je u petak, 27. veljače na Kineziološkom fakultetu u
Zagrebu. Po riječima kineziologinje, prof. Sanje Šalaj, djeca u predškolskoj dobi bi se trebala
kretati po tri sata dnevno, a vježbati po sat vremena.
– Roditelji se trebaju pokrenuti zajedno sa svojom djecom i ograničiti im minute sjedenja
dnevno. Djeca ne bi trebala sjediti više od sat vremena pred ekranom. O aktivnosti roditelja
ovisi i aktivnost djece te bi oni trebali poticati djecu da izađu van i što više vremena provode
u parku – izjavila je organizatorica radionice Sandra Šalaj. Profesorica Šalaj napominje kako
nikada nije rano da dijete počne s vježbanjem. S tim se, kako kaže, može početi od rođenja,
jer baby fitnessom se djetetovi mišići razvijaju simetrično. S druge strane preporučena dob za
treniranjem u nekom klubu je pet godina. Roditelji bi trebali imati na umu da s njihovim
djetetom radi educirana osoba, odnosno kineziolog, koja će s njim raditi višestrane sadržaje,
različite kretne strukture i elemente različitih sportova.
Teme koje su se obrađivale na radionicama su: što raditi u dječjem parku (izbor vježbi i
aktivnosti koje roditelj može provesti s djetetom kada izađu van i u dječjem parku), igre za
djecu s teškoćama u razvoju (svakodnevni rad i mogućnosti kretanja, odabir i opis igara),
skromni uvjeti rada (minimalni, cijenom pristupačni rekviziti – izbor vježbi), zajedničko
vježbanje s roditeljima (svakodnevno vježbanje – zabavne vježbe razgibavanja, jačanja,
koordinacije.), poticanje vježbanja u vrtiću (prostor u kojem borave – sportski kutak, hodnik,
oglasna ploča, vanjski prostor …), te tematska primjena kretanja (primjerice tema: proljeće).
Sve ove teme, kao i zaključci sa predavanja biti će objavljeni u brošuri, koja je trenutno u
izradi.
Ivana Vodanović
