Koliku otpornost ima vaše djete ovisi o njegovom genetskom potencijalu, načinu prehrane i načinu života. Iako ne možemo utjecati na nasljeđivanje u djeteta, koje je određeno u trenutku začeća, ipak odgovarajućim postupcima možemo doprinijeti funkcinoranju njegovog imunosnog sustava.
Imunološko pamćenje
Otpornost u smislu borbe s infekcijama koja je usporediva s otpornošću odraslih, novorođenče nema odmah nakon rođenja. Imunološki sustav novorođenčeta je razmjerno nezreo, a njegovo dozrijevanje teče prilično polako. Iako se čini da novorođeno dijete nije pripravno za borbu s različitim mikroorganizmima neposredno nakon rođenja, ono ipak opstane i stekne toliko potrebnu sposobnost suživota s prijateljskim i neprijateljskim mikroorganizmima.
U majčinoj utrobi je plod zaštićen od zaraze. Naime mogućnost prijenosa zaraze s majke na dijete može biti silaznim putem preko majčine krvi i posteljice te uzlazim putem kroz porodni kanal. Plod živi u sterilnim uvjetima, a od infekcije ga čuva okruženje u kojem se nalazi. Plod pliva u plodovoj vodi koja je sterilna i u kojoj ima različitih tzv. nespecifičnih činitelja obrane. Kako dijete potkraj trudnoće dnevno popije oko pola litre plodove vode, njezinu zaštitnu ulogu nikako ne bi trebalo zanemariti. Osim toga, tu su i plodovi ovoji, koji predstavljaju fizičku prepreku, a u vratu maternice koji je zatvoren, nalazi se sluzavi čep koji onemogućuje prijelaz različitih mikroorganizama iz rodnice prema plodu. U rodnici je uglavnom kisela sredina koja onemogućuje rast patogenih mikrorganizama, što predstavlja dodatnu prepreku. Kroz posteljicu u plod iz majke prelaze različite tvari, koje plod mogu zaštititi, među kojima su i majčini imunoglobulini iz klase IgG. Iako plod proizvodi i vlastite imunoglobuline (IgA, IgM su isključivo fetalnog podrijetla), majčini imunoglobulini služe kao dodatna zaštita, a ujedno i prvo iskustvo djeteta o tome s kojim se je organizmima majčin organizam tijekom trudnoće susretao. Ti će imunoglobulini tijekom nekoliko prvih mjeseci života imati značajnu ulogu u obrani djeteta od infekcija.
Nakon rođenja njegov imunosni sustav, iako ga je mama opskrbila antitijelima, ne jamči stopostotnu sigurnost i treba vremena da se stvore odgovarajući vlastiti obrambeni mehanizmi. U stvaranju obrane veliku ulogu ima i način kolonizacije bakterijama novorođenčeta nakon rođenja. Naime jako je važno da se novorođenče kolonizira najprije majčinim, a ne bolničkim bakterijama. To je važno zbog toga što su bolničke bakterije obično vrlo “iskusne” jer su se susrele s mnogim antibioticima, tako da je problem njihove otpornosti prema antibioticima jako naglašen. Stoga je važno da prije nego dođe u ruke zdravstvenim djelatnicima, novorođenče bude u kontaktu “koža na kožu” sa svojom majkom u trajanju od najmanje jednog sata, kako bi se koloniziralo njemu poznatijim majčinim, a ne stranim i opasnijim bolničkim bakterijama. Istina, neke majčine bakterije mogu biti opasne i za dijete, no velika većina djece se uspije izboriti svim mehanizmima koji im stoje na raspolaganju, da ne obole od infekcije.
Važan element djelovanja imunosnog sustava je probavni trakt u kojem se nalazi veliki broj limfocita (stanica odgovornih za otpornost svakog čovjeka). Njihov veliki broj je u crijevu neophodan jer su oni važni za dočekivanje i prepoznavanje organizmu stranih tvari koje nazivamo antigenima. Tolerancija prema hranjivim tvarima i eliminacija štetnih antigena događa se u crijevima. Već od prvih sati života izvan sigurnosti maternice, imunosni sustav novorođenčeta uči reagirati na strane antigene. Na taj način nastaje imunološko pamćenje, odnosno svojevrsna matrica, zahvaljujući kojoj organizam prepoznaje određene antigene, identificira ih i odgovara na njih. Kod zdravog djeteta (koje nije alergično) i odraslog čovjeka to izgleda ovako: kada u organizam prodru opasni virusi ili bakterije, specijalne stanice (limfociti) daju signal imunosnom sustavu da proizvede antitijela. Ta antitijela (zovu se imunoglobulini) imaju zadatak onesposobiti patogene mikroorganizme.
Dragocjeno majčino mlijeko
Jedan od najjednostavnijih i najučinkovitijih načina izgradnje otpornosti djeteta je dojenje. Neonatolozi tvrde da stavljanje novorođenčeta na prsa već odmah nakon rođenja tijekom kontakta “koža na kožu” znatno utječe na oblikovanje otpornosti organizma. Prve kapi mlijeka, tzv. kolostruma, imaju visoku razinu bjelančevina te ih dijete lako može probaviti i prihvatiti. Zbog toga se ono i naziva “zlatnom tekućinom”. Majčino mlijeko je bogato sastojcima koji na prirodan način štite pred zarazama, npr. novorođenačkim proljevima. U njemu sadržana optimalna količina enzima, hormona te činitelja rasta pridonosi bržem i pravilnom razvoju pojedinih tkiva u novorođenčeta. Gotova antitijela osnažuju imunološki sustav djeteta, ujedno smanjujući rizik od obolijevanja. Kao posljedica toga djeca koja su dojena rjeđe obolijevaju od infekcija gornjih dišnih puteva, upala uha, infekcija mokraćnog sustava i manja je učestalost i intenzitet dojenačkih kolika u trbuhu. Stavljanje djeteta na prsa nedugo nakon poroda je važno još iz jednog razloga. Dijete priljubljeno uz mamu susreće se s bakterijama koje se nalaze na njenoj koži, što dovodi do pokretanja obrambenih mehanizama u djeteta. Veliko značenje u razvoju tih mehanizama kod djeteta imaju prebiotici, odnosno specijalni šećeri koji se kod dojilje pojavljuju u velikoj koncentraciji. Najvišu koncentraciju dosežu u prvom tjednu laktacije, što ima odlučujuće značenje za oblikovanje bakterijske flore kod novorođenčeta. S jedne strane sprječavaju prilijeganje patogenih bakterija na stanice, s druge potiču bifidobakterije (tzv. dobre bakterije) na razmnožavanje. One čine glavnu crijevnu mikrofloru zdrave novorođenčadi koja se hrani samo majčinim mlijekom. Kod novorođenčadi koja se hrani isključivo na prsima, količina “dobrih bakterija” je deset puta veća nego u djece hranjene zamjenama za majčino mlijeko. Nazočnost odgovarajuće bakterijske flore je jako važno, pri čemu zahvaljujući njoj dolazi do stimulacije i djelotvornijeg sazrijevanja mehanizma imunosnog sustava djeteta.
Ne prekidajte dojenje
Ako je dojilja prehlađena ili ima gripu, ne mora prekidati dojenje. Liječnici jedino preporučuju da žena pije mnogo tekućine, posebno pazi na higijenu i ograniči mogućnost prijenosa kapljične zaraze nošenjem maske. Infekcija se, naime, prenosi kapljičnim putem i dodirom, a ne majčinim mlijekom. U majčinom mlijeku postoje tzv. sekretorni imunoglobulini koji štite od bolesti od koje boluje majka, te je mogućnost zaraze i zbog toga manja.
Sve što je neophodno nalazi se u majčinom mlijeku
Tijekom prvih šest mjeseci života djetetu je potrebno samo majčino mlijeko. Probavni trakt djeteta nije spreman za druge vrste hrane. Vode ima dovoljno u mlijeku i dijete će se dojeći i napiti i najesti, a dodatak vode kod djeteta koje se doji nadomještava se volumenom majčinog mlijeka, što onda smanjuje ispražnjavanje dojki i na taj način poticaj za stvaranje mlijeka. Rano uvođenje dohrane nije dobro za dojenje, te se stoga prvih šest mjeseci preporučuje isključivo dojenje.
Umjesto prirodnog hranjenja – nadomjestci
Iako je ženino mlijeko, s obzirom na nazočnost mnogobrojnih imunoloških čimbenika u njemu jako teško kopirati, proizvođači hrane za novorođenčad trude se stvoriti zamjene za majčino mlijeko, koje bi trebale vjerno oponašati majčino mlijeko. Kada ne možete dojiti, pripomognite imunosnom sustavu djeteta dajući mu adaptirano mlijeko u koje se danas stavljaju probiotici – dobre bakterije koje žive u probavnom traktu, koje pridonose razvoju bakterijske flore u crijevima djeteta, slične onoj koja je nazočna kod djece koja su hranjena prirodnim putem. Međutim, ova zamjena za majčino mlijeko stalno je istog sastava, dok je majčino mlijeko na početku podoja vodenasto i slatko, a na kraju podoja masnije i gušće, a osim toga, u njemu se nalaze žive stanice koje povoljno djeluju na otpornost djeteta kao i mnoge tvari, tzv. nespecifične imunosti.
Osim toga, ne treba zaboraviti da pripravci mlijeka u prahu za dojenčad nisu posve sigurni jer se u njima može pojaviti bakterija Enterobacter sakazakii, Salmonella enterica i neke druge, koje se ne uništavaju u vodi ugrijanoj na 50 stupnjeva C, tako da postoji mogućnost zaraze. Za uništavanje ovih bakterija u prašku za pripremanje formule potrebna je, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, temperatura od najmanje 70 stupnjeva C, što onda loše utječe na prebiotike, tako i na probiotike i na druge važne sastojke u formuli.
U svrhu zaštite vašeg dojenčeta od infekcije jako je važno da ga dugo i uspješno dojite. Na taj ćete način sačuvati dijete od opasnih bolesti koje na njega vrebaju na samom početku života, ali isto tako i od nekih drugih bolesti civilizacije, koje se događaju u adolescentnoj ili odrasloj dobi, kao što su pretilost i šećerna bolest. Zato je važno da se učini svaki napor kako bi dijete hranili prirodnim, a ne umjetnim mlijekom. Svaka kapljica majčinog mlijeka je dobrodošla vašem djetetu, kako na početku njegovog života, tako i kasnije.
Autor teksta: Prof. dr. Milan Stanojević, dr. med., pedijatar
