Dvadeset posto petogodišnjaka, deset posto djece stare deset godina, ali i dva posto
petnaestogodišnjaka. Podaci su to o učestalosti enureze, odnosno izostanak kontrole mokrenja kod
djece. Većina djece sposobnost kontroliranja mokrenja noću stjeknu između druge i treće godine, no
poprilično je velik broj djece koja to ne uspiju ni nakon pete godine života.
S tim se problemom susrela i Ivana:
„Do pet i pol godina ništa nije pomagalo, liječnik je spomenuo liječenje hormonima, no odlučili smo
pričekati i dočkali smo. Probali smo sve osim onog uređaja koji djetetu zvukom javlja da se popiškilo.
Pokušali smo nagradama, noćima mijenjali mokre plahte, pokušali sa i bez pelena, razgovorima,
knjigama…“.
Zašto dolazi do noćne enureze kod djece pitali smo cijenjenog pedijatra, primarijusa dr. Milivoja
Jovančevića:
„Normalno je ova pojava prisutna i do školske dobi, no većina djece uspostavi kontrolu noćnog
mokrenja u dobi od 3-4 godine. Ako je dijete starije od 5 godina i nikada nije bilo suho noću kroz
period dulji od 6 mjeseci, tada se može govoriti o primarnoj noćnoj enurezi. Vrlo često se pronađe
podatak da su otac ili majka dugo mokrili u djetinjstvu. Najčešće ta djeca spavaju dubokim snom
i vrlo ih je teško razbuditi. U manjem postotku djece se količina urina koja nastaje noću
ne smanjuje, što se inače događa zbog izlučivanja antidiuretskog hormona, pa se mjehur
relativno brzo napuni.
Navedena obilježja su toliko karakteristična da nije potrebno raditi nikakve pretretrage, pa čak
niti pregled urina. Za razliku od primarne noćne enureze postoji sekundarna noćna enureza – javlja
se noćno mokrenje kada je dijete već dulje od 6 mjeseci imalo suhe noći.
Ovdje su pretrage nužne kako bi se isključili emocionalni poremećaji (npr. psihotrauma),
upalne bolesti, šećerna bolest i druge.“.
Roditeljima dr. Jovančević preporuča da se jave svome pedijatru:
„Bez dvojbe dijete treba odvesti pedijatru u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, on će uzeti detaljne
podatke i procijeniti daljnje postupanje (pretrage i liječenje).“.
Primarna noćna enureza se obino se počinje liječiti godinu dana prije polaska u školu, kaže
nam dr.Jovančević i pojašnjava:
„Smanjenje unosa tekućine u večernjim satima, povećanje unosa u prijepodnevnim, trening mjehura
(suzdržavanje od mokrenja tijekom dana), bilježenje suhih i mokrih noći u kalendaru
(biofeedback) te korištenje sintetskog antidiuretskog hormona prije spavanja.
Lijek se uzima u obliku lako topive tabletice koja se stavi pod jezik.
U tvrdokornim situacijama može se koristiti i enuresis aparat – napravica koja budi dijete
kada započne mokrenje.“.
Djeca zbog ovog preblema mogu imati i emocionalnih problema, posebno ako to što im se događa,
što je njima kad su veći ionako dovoljan teret, nailazi i na negodovanje i prijekor, u nekim
slučajevima i porugu roditelja, kaže na dr. Jovančević:
„Kako ono nema nikakvog nadzora nad time što se zbiva dok spava frustracija postaje sve veća
i učestalost noćnog mokrenja se može povećati. Stoga je važno smireno sprovoditi sanaciju
mokrog kreveta i pidžame pri čemu je dobro da i djete sudjeluje – ako nije previše pospano.“.
Ivana kaže da je njezin dječak imao teških trenutaka:
„Krizu sa ja sam veliki dečko zašto ne mogu bez pelena smo riješil pelenama gaćicama,
skuplje su ali mu je to psihički puno pomoglo. Negdje sa tri godine je imao fazu da nije želio
niti pokušati bez pelena, ali to ga je prošlo uvjerevanjem. Onda je bila faza da je želio nositi
gaćice i ostati suh, a nije uspjevao, pa ga je to jako žalostilo. Imao je i fazu da o tome nije
želio uopće razgovarati. I onda se sve riješilo, sve češće su pelene gaćice bile suhe…
Kad su pet dana za redom bile suhe dogovorili smo da ih nećemo više koristiti.
Proslavili smo tortom!“.
Zanimljivo, ako su roditelji u kao djeca bili enuretični tijekom noći, dijete ima 80 posto šansi
da i samo ima isti problem. U svakom slučaju, iznimno je važno cijeloj situaciji pristupiti smireno,
ne posramljivati dijete, ne optuživati ga i biti mu potpora.
Na taj način ćete mu najviše pomoći da premosti razdoblje dok njegovo tijelo ne prevlada ovaj problem.
Marina Barišić