Vaše dijete ima osip i svrbi ga koža, dobilo je proljev i grčeve ili kašlje i otežano diše? To su sve mogući znaci
alergijske reakcije djeteta na hranu. Sve veći broj djece u najranijoj dobi razvije alergijsku reakciju na neku vrstu
hrane te se one nerijetko povuku u kasnijoj fazi života. Alergijske reakcije često su prisutne unutar obitelji.
Ukoliko majka ima alergijsku reakciju na hranu vrlo vjerojatno da će i dijete razviti alergiju, no alergijska reakcija ne mora biti na istu vrstu hrane.
Što je alergija i zašto do alergija dolazi?
Alergija je reakcija imuniteta na sastojak iz okoline ili hrane koji organizam prepoznaje kao loš i štetan. Najčešće
je taj sastojak bjelančevina koju nazivamo alergenom. Organizam alergen iz namirnice prepoznaje kao štetan te
započinje bitku antitijelima IgE nebi li uklonio alergen. Jednom kada je organizam prepoznao alergen kao štetan
on ga pamti te svakim sljedećim ulaskom alergena u organizam dolazi do nove bitke između antitijela IgE i
alergena, zbog toga dolazi do pojava simptoma alergije.
Dijete se sa alergenom prvi put susreće u majčinoj utrobi ili tijekom dojenja. Već tada dijete može razviti
preosjetljivost na neku namirnicu, tj. već tada počinje stvarati antitijela. To se naziva senzibilizacija. Najčešće
alergijske reakcije kod djece vezane su uz konzumaciju jaja, kravljeg mlijeka, soje, kikirikija te riba i školjaka.
Kako mogu pomoći ?
Najbolja dijetoterapija kod alergijske reakcije je eliminacijska dijeta. Ukoliko postoji određena hrana koja vašem
djetetu izaziva smetnje najbolje bi bilo tu hranu privremeno izbaciti iz prehrane. Ključno je kod takvih dijeta da se
posavjetujete sa stručnjakom kako bi izbjegli prehrambene deficite. Djetetu je izrazito bitna pravilna prehrana koja
će mu omogućiti sve potrebne nutrijente i energiju za pravilan rast i razvoj. Ako provodite eliminacijsku dijetu
trebate obratiti pažnju na skrivene tragove mogućih alergena. Najčešći skriveni alergen je iz kikirikija koji se nalazi u velikom broju hrane u trgovinama ili jaja koja se vrlo često koriste u raznim slatkim i biskvitnim jelima.
Često djeca koja imaju alergijsku reakciju na sirovu namirnicu ne reagiraju na tu namirnicu ako je prethodno kuhana ili pečena. Primjerice, ako je vaše dijete alergično na sirovu, sviježu jabuku nemora značiti da će biti alergično na
kolač od jabuke ili kompot. Vrlo često kuhanjem i pečenjem namirnice možete smanjiti ili uništiti alergen u hrani i
na taj način namirnicu učiniti sigurnom za vaše dijete. Kuhanjem ili pečenjem jaja mogu se uništiti alergeni ali ne
potpuno, kod neke djece takva obrađena jaja neće izazvati alergijsku reakciju dok kod druge hoće. Mlijeko sadrži
bjelančevine na koje djeca često reagiraju. Izbjegavanjem mlijeka i mliječnih proizvoda dijete neće dobiti sve
potrebne vitamine i minerale te se kod alergija na proteine mlijeka sugerira korištenje formula sa hidroliziranim
proteinima mlijeka ili formula na bazi soje. Vrlo često alergijske reakcije na određenu hranu u kasnijoj dobi
nestanu ili pak nastanu alergije na neke druge skupine namirnica. Bitno je ako je dijete alergično čitati deklaracije
proizvoda te paziti na skrivene tragove mogućih alergena. Nakon određenog vremena postupno i oprezno treba
uvoditi hranu na koju je dijete reagiralo uz savjetovanje i nadzor liječnika jer i vrlo male količine alergena mogu
izazvati reakcije opasne po život.
Laura Gežin, univ. bacc. nutr.
Centar za kulturu prehrane
www.kulturaprehrane.hr
www.facebook.com/kulturaprehrane
