“Ponekad, kada sve krene loše, stres zamišljam kao zeleno malo čudovište. Ono skače po tipkovnici mog laptopa, plazi mi jezik i podlo mi se smije. Uz to mi još dovikuje:”Sama si kriva! Što si si natovarila toliko posla? Trebala si odbiti ovaj projekt!”. Ljutito pokušavam odgurnuti čupavo stvorenje s tipkovnice, međutim samo rijetko u tome uspijevam. Hitro je poput lasice i uporno me prati u stopu. Brine se za to da moji postupci postaju grozničavi, da mi je disanje plitko, te da vičem na suradnike. Radi se o tipičnim simptomima stresa. To je svakome poznato, tu sigurno ne predstavljam nikakvu iznimku”, priča jedna zaposlena mama.
Stres je prije svega nešto sasvim prirodno i pozitivno – odlična strategija preživljavanja iz kamenog doba. Već je od tada naše tijelo programiramo za to da u kritičnim situacijama reagira borbom ili bijegom. Srce brže otkucava, tijelo oslobađa aktivirajuće hormone poput adrenalina i noradrenalina, krvni tlak raste i mišići se napinju. Naši neprijatelji su: previše posla, pritisak od strane šefa, maltretiranje od strane kolega, dvostruko opterećenje kroz obitelj i posao, malo slobodnog vremena koje treba što “profitabilnije” iskoristiti. Naše tijelo nije pripravno na ovakvu vrstu stresa. Od previše stresa se možemo i razboljeti jer se nakupljene zalihe adrenalina više ne razgrađuju kao prije kroz borbu ili bijeg, već se u našem tijelu bespoštedno bore protiv našeg zdravlja. Posljedice mogu biti bolesti srca i optoka krvi, glavobolje, želučani problemi i nesanica, a često i depresije. Do određenog stupnja stres može predstavljati i izazov. Tko od svog šefa uz riječi:”Vi to ipak možete najbolje”, dobije još jedan zadatak više, može se osjećati i polaskano. Tko i uz puno radno vrijeme i dvoje djece uvečer može još skuhati i ukusnu večeru, za nagradu će dobiti pohvalu prijatelja i poznanika.
Svakako je teško reći kada pozitivni stres prerasta u onaj koji izaziva bolest. Stres je vrlo subjektivan. Ono što netko uspije izvesti lijevom rukom, drugima se može činiti nepremostivom preprekom. Osjećaj da nismo dorasli nekom zadatku izaziva stres. I pritom nije važno možemo li stvarno savladati neki zadatak ili to pak samo pretpostavljamo. Isto tako nije važno radi li se u tom slučaju o privatnom ili profesionalnom preopterećenju. Prekovremeni sat u tjednu jednako nas tako može dokrajčiti kao i treća svađa s našim partnerom. Pošto je stres tako teško uhvatiti za glavu i rep, savjeti poput onoga “izbjegavajte stres” slabo pomažu. U životu svakog čovjeka postoje problemi i konflikti koji vode do stresa. Najvažnije pitanje koje se pritom postavlja jest kako mi s njima postupamo, a to pak ovisi o osobnosti i mogućnosti uvida svake osobe zasebno. Naime, stres i njegovo savladavanje su izrazito individualni.
Savršena žena
Ona sve želi obaviti. Sve planira do u najmanji detalj i bezbroj puta provjerava je li sve u redu. Satima brusi informacije za neko izlaganje i čisti stan dok se savršeno ne sjaji, iako joj u posjet dolazi samo najbolja prijateljica.
Savjet Savršene žene moraju naučiti da se ne osjećaju odgovornima za sve što se događa. Onaj tko može razlučiti koji su poslovi stvarno važni, a koje može i netko drugi obaviti, uštedjet će sebi mnogo stresa.
Pomagačica
Ona ne može reći “ne”. Uvijek ima uho za kolege i prijatelje. K njoj će i šef rado doći s posebnim zadatkom jer ona je ipak dobra duša koja teško odbija molbe. Možda se boji toga da će izgubiti priznanje od strane šefa ili obitelji.
Savjet Nemoguće je ugoditi svim ljudima. K tome je to i sasvim nepotrebno. Spremnost na pomoć se priznaje i onda kad je svedena na “zdravu” mjeru.
Kaotična žena
Ona prije svega ima jedan problem, a taj je da je neorganizirana. Nekoliko stvari započinje istodobno, ali ništa ne dovršava. Ne pronalazi svoje papire jer nikada ne pospremi svoj radni stol. Propušta roditeljsku večer u vrtiću jer je pogriješila datum. Osjećaj da ničime ne vlada kod nje izaziva stres.
Savjet Strukturirani dnevni red mnogo toga olakšava. To vrijedi kako za posao, tako i za slobodno vrijeme. Pored toga ne bi smjela prihvaćati više obveza nego što je izvodivo. Načelno pravilo glasi da se fiksno isplanira oko 60% od jednog dana. Na taj način ostaje još uvijek 40% za manevriranje.
Neodlučna žena
Zato što se boji donošenja odluka svoj će posao rado odgađati do posljednjeg trenutka. Često joj je potrebno povratno osiguranje od strane drugih. To košta mnogo vremena, ali prije svega i živaca. Ako se jednom i probije, mučit će sebe razmišljanjem o tome je li sve učinila kako treba. Svoj posao u mislima nosi kući i tamo još satima razmišlja o njemu. I ne pomišlja na isključenje i razgradnju stresa.
Savjet Nitko joj neće “skinuti glavu” ako koji put donese pogrešnu odluku. Kritika je doduše neugodna, međutim bolje je i nekada pogriješiti nego zbog neodlučnosti biti stavljen pred svršen čin. Dakle, ona mora sama sebi odrediti rokove te se istih mora i pridržavati.
Super-žena
Kada je u stresu, ona se zapravo nalazi u svom elementu. Barem ona tako misli. Dvostruki posao obavlja u pola vremena, ta ipak u pola pet mora pokupiti svog sina koji je na čuvanju. Uvijek je dobre volje i nikada nije iscrpljena, no pritom zaboravlja obratiti pozornost na upozoravajuće signale svog tijela.
Savjet Tko glavobolju, smetnje u spavanju i škrgutanje zubima svrstava u kategoriju sitnih boljki koje se mogu zanemariti, trebao bi početi drugačije razmišljati jer bi to mogli biti upravo simptomi stresa. Čak ni oni koji nikada nisu umorni, ne posjeduju neiscrpnu snagu. Odmor će im dobro doći, iako to možda u prvom trenutku neće priznati.
Što pomaže kod stresa?
ODMAH
- Napravite stanku. Već pet minuta u čajnoj kuhinji ili kratki razgovor s dragom kolegicom može raspetljati klupko u vašoj glavi.
- Dišite duboko. Ispravna tehnika pomaže protiv stresa. Što dublje dišete i izdišete, to bolje. Pritom se opušta čitavo tijelo. To uostalom vrijedi i za smijanje, zijevanje, kihanje i kašljanje.
- Konflikte prema mogućnosti rješavajte što prije. Ako ste u svađi s obitelji ili imate problema s nekim od kolega, nemojte to dugo nositi sa sobom. Što prije odlučite je li neki konflikt vrijedan još jedne rasprave. Ako jest, zamolite dotičnu osobu za razgovor, a ako nije, odložite razmiricu.
- Također je važno da se već u uredu isključite. Prije odlaska kući napravite popis stvari koje ćete sutra obaviti, ali neka on bude realan. Prođite još jednom točku po točku i pritom ih označite kvačicama. Nakon toga možete dvostruko opuštenije krenuti u ostatak dana. Sve ste obavili, a organizirali ste već i sljedeći dan.
TRAJNO
- Razmišljajte pozitivno. Iz vašeg biste razmišljanja trebali protjerati rečenice tipa “to ionako neće uspjeti” ili “to nikad neću izvesti” jer s njima stres tek započinje. Što opuštenije pristupite zadatku, to ćete ga lakše i obaviti.
- Odmorite se. Pronađite sebi za svoje svakodnevno slobodno vrijeme nešto što neće biti povezano s postizanjem učinka. Na taj način ćete spriječiti da se pritisak koji osjećate preko dana nastavi i u večernjim satima. Dobra knjiga, omiljeni CD ili poticajni razgovor – sve je to puno bolje od nekog pomodnog sporta, koji vam možda ustvari ide na živce.
- Dopustite pomoć. Ako primijetite da vam popušta životna radost, da ste stalno razdražljivi te da više ne možete sići s vrtuljka preopterećenja, potražite profesionalnu pomoć. Ponekad je dovoljno tek nekoliko razgovora s psihologom ili psihoterapeutom, kako bi se razjasnio uzrok stalnoj izloženosti stresu, te kako bi se ponovno pronašla unutarnja ravnoteža.
Pripremila: Jasna Nickl
