Od trenutka rođenja novorođenče će spremno početi svoj put otkrivanja svijeta. Tijekom prve godine neće proći dana, a da dijete ne nauči nešto novo, a u svakoj sljedećoj fazi razvoja dijete će na nov način otkrivati svoju okolinu. Brzina kojom će napredovati na svom putu odrastanja razlikuje se od djeteta do djeteta, no želja za učenjem je snažna i roditelji koji se bave svojim djetetom mogu je potaknuti.
Bez obzira na teškoće. većina roditelja žarko želi učiniti sve najbolje za svoje dijete. No nisu uvijek sigurni što je to jer bez obzira koliko znali o djeci, to malo biće im ostaje nepoznanica. A niti jedno drugo živo biće nije toliko bespomoćno kada dođe na svijet kao što je novorođenče. Djetetove potrebe su velike – treba ljubav, pažnju, poticanje i obrazovanje.
Uvriježeno je i općerašireno uvjerenje da sve majke instinktivno znaju kako treba odgajati djecu, ali to i nije baš uvijek tako. Na sljedećim stranicama opisat ćemo razvoj djeteta tijekom prvih šest godina, prije svega mentalni. Kako je razvoj djetetove inteligencije usko povezan s razvojem motorike, emocionalnim razvojem i socijalizacijom, uz svaku dob naveli smo osnovne karakteristike cjelokupnog razvoja. U svakoj fazi dijete na novi način istražuje svoju okolinu, no u tome postoji toliko individualnih varijacija koliko ima djece.
U razvoju djeteta nepromjenjiv je redoslijed određenih oblika ponašanja ili savladavanja određenih vještina, primjerice prije nego prohoda, dijete će prvo sjediti uz pridržavanje, pa samostalno, zatim će stajati i hodati uz pridržavanje i tek potom samostalno prohodati. Upravo poznavanje tog redoslijeda razvoja najviše će pomoći roditeljima jer je on kod većine vještina nepromjenjiv i postojan. Međutim, uzrast u kojem će dijete svladati tu vještinu razlikuje se od djeteta do djeteta. Stoga sve navedene razvojne faze net rebate shvatiti doslovno, već samo kao vodič kojim ćete bolje pratiti i poticati svoje dijete na velikom putu odrastanja.
Što zna novorođenče?
Tradicionalno shvaćanje o tome da je dječji um u ranom djetinjstvu “tabula rasa” posljednjih se desetljeća intenzivno ispitivalo. Znanstvena istraživanja dugo je otežavalo to što bebe ne mogu reći što vide i čuju, a to je kao i vrlo mutno sjećanje odraslih na vlastitu prošlost, pridonijelo uvjerenju da bebe vrlo malo vide i još manje čuju. Osnovni je odgovor da novorođenče dolazi na svijet s mnoštvom sposobnosti, ono vidi, čuje i razumije svijet oko sebe.
Mozak
Mozak se razvija od trenutka začeća i njegov rast se nastavlja tijekom cijele trudnoće nevjerojatnom brzinom. Ipak tkivo mozga, posebno moždana kora, nije potpuno formirana, niti je dostiglo razmjere i težinu mozga odraslih (težina mozga novorođenčeta iznosi oko 400 grama, a odraslog oko 1400 grama). Od rođenja mozgu djeteta je potrebna još čitava godina da bi se razvio u dovršeni organ. No mozak ne raste tek tako, sam od sebe, kao ostali dijelovi tijela. Razvoj mozga je pod utjecajem svakodnevnih kontakata djeteta s predmetima i ljudima koji ga okružuju. Šumovi, mirisi, promjene temperature, svjetlost, sjene, boje, pokreti, tjelesni dodir i sve ostalo što se djetetu i oko njega događa ima neposredan učinak na mozak, potiče osjete i razvija ih. Mnogi osjetilni organi su gotovo potpuno anatomski razvijeni još prije rođenja, ali ne funkcioniraju kao kod odraslog. Dijete mora postepeno učiti razlikovati podražaje. Znači ono uči otkrivajući svijet oko sebe. Djetetovo istraživanje započinje u trenutku rođenja i nastavlja se kroz djetinjstvo, donoseći stalno nova iskustva i doživljaje.
Vid
Dijete se rađa s nerazvijenim osjetom vida, ali se on vrlo brzo razvija, tako da s osam tjedana starosti može razlikovati oblike pojedinih predmeta, a i njihovu boju (pri čemu crvenu boju vole više od plave), pa čak i nijanse. Tek mnogo kasnije dijete će razumijeti i naučiti nazive boja. Bebama se općenito više sviđa složeno od jednostavnog, npr. radije će gledati u neku šarenu plohu s uzorcima, nego plohu bez uzorka. Najnovija istraživanja pokazuju da beba može razlikovati lice majke od nepoznatog lica već nekoliko sati nakon rođenja. Istraživanja su također otkrila da ako se novorođenčetu deset minuta nakon poroda pokažu slike jednog normalnog lica i slike izmiješanog lica (izmijenjen je položaj nosa ili očiju), ono pozornije gleda sliku normalnog lica.
Sluh
Za razliku od očiju, dijete se služi ušima prije rođenja, pa novorođenče dolazi na svijet s mnoštvom slušnih reakcija. Istraživanja pokazuju da djeca čim se rode više vole slušati ljudski glas, posebice ženski, i prepoznaju majčin glas. Isto tako pokazalo se da novorođenče počinje plakati ako čuje plač neke druge bebe, ali prestaje plakati ako čuje snimljen svoj vlastiti plač. Razvoj oštrine sluha ipak je postepen i prilično polagan, pa se smatra da traje do otprilike desete godine.
Miris
Sposobnost mirisa je također nazočan ubrzo nakon rođenja. Istraživači su otkrili da beba čini grimase ugode na miris voća (banane), grimase neugode na miris ribe ili pokvarenog jajeta. Isto tako novorođenče može razlikovati miris majčinih grudi od grudi neke druge majke. Međutim, mala djeca ne reagiraju na miris kao odrasli ljudi jer još nemaju predrasude na neke mirise, koji se stječu učenjem od odraslih.
Okus
Bebe čine različite grimase kad okuse slatko, kiselo, gorko, a grimase odgovaraju onima koje čine odrasli na iste okuse. Tako novorođenče staro samo 12 sati sa zadovoljstvom guče kad mu se na jezik stavi kap zašećerene vode, a na kap limunovog soka se mršti. Općenito, slatko djeluje smirujuće, a slano razdražujuće. Za razliku od odraslih, bebe jače reagiraju na slano nego na gorko.
Dodir i ravnoteža
Osjetljivost na dodir vrlo je fino razvijena odmah po rođenju. Počinje se najprije javljati u predjelu usana i nosa i zatim se širi po cijelom tijelu. Bebe reagiraju i na jedva zamjetno strujanje zraka. Dodir brade novorođenčeta izaziva pokrete sisanja, a dodirivanje nosa izaziva zatvaranje očiju. Promjene položaja tijela vrlo rano izazivaju odgovarajuće reakcije i to zato što je beba neke podražaje upoznala još prije rođenja.
Osjetljivost na bol
Smatra se da je osjetljivost na bol prilično slabo razvijena neposredno po rođenju i nema razlike u reakcijama tako malog djeteta na dodir i na bol. Međutim, ta se osjetljivost vrlo brzo razvija i prve reakcije na bol javljaju se oko tjedan dana po rođenju i to najprije u predjelu glave.
Mali istraživač
Sa svim tim elementarnim vještinama novorođenče je spremno započeti svoj put u otkrivanju svijeta oko sebe. Tijekom nekoliko mjeseci ono više neće automatski reagirati na sve oko sebe, već će namjerno htjeti otkrivati sve više novih sadržaja. Nije dovoljno samo vidjeti, čuti, osjećati mirise i okuse, potrebno je da svi ti podražaji kroz iskustvo dobiju svoje pravo značenje. Djetetova strategija istraživanja mijenja se s dobi i iskustvom, a posebno intenzivan razvoj odvija se u prvoj godini života, kada se izgrađuje sposobnost razmišljanja i učenja. Što više beba istražuje, to će njezina vještina istraživanja postajati sve složenija. U tom razdoblju je golema važnost djetetova odnosa s majkom i ocem, koji bi trebali pokušati osigurati okolinu i atmosferu u kojoj će njegovi osjećaji i inteligencija biti što više poticani.
Prof. Vesna Hrvoj, psihologinja i pedagoginja
