Kad imamo djecu, onda uvijek valja misliti kako se moramo ponašati da bismo djeci i sebi omogućili što ugodnije i bezbrižnije ljeto. U ovom ćemo članku pokušati dati odgovore na neka česta, ali jednostavna pitanja koja se tiču opasnosti koje na nas i našu djecu vrebaju zbog sunčeva svjetla i topline, povećanog broja mikroorganizama pretežito aktivnih ljeti, te opasnostima od raznih kukaca i drugih životinja koje su ljeti aktivnije nego u drugim razdobljima godine.
Ako se vaše dijete rodilo u ovo ljetno vrijeme, morate upamtiti da ga možete izvoditi u šetnju već u drugom ili trećem tjednu života pazeći da izbjegavate one sate kada je sunce najjače, između 11 i 16 sati, posebnu pozornost posvećujući opasnosti od preutopljavanja djeteta prekomjernim oblačenjem ili presmionim izlaganjem djeteta suncu i toplini. Pritom uvijek valja imati na umu da djetetova glavica ima najveću površinu te kako preko nje može izgubiti najviše topline, tako isto preko nje može primiti najviše topline, a to može biti opasno, kako u novorođenačkoj, tako i u cijeloj dojenačkoj dobi i kasnije. Zbog čega je to opasno?
Sunčanica
Izlaganje pretjeranoj temperaturi ili vlazi bez odgovarajućeg unosa tekućine može izazvati različite stupnjeve oštećenja ili bolesti uzrokovane toplinom. Prilagodba djece na okolišnu temperaturu je mnogo sporija što je dijete mlađe. Osim toga, djeca proizvode razmjerno više topline na jedinicu tjelesne površine pri fizičkoj aktivnosti nego odrasli, i znoje se slabije, što znači da je sposobnost ohlađivanja organizma u djece smanjena. Djeca u igri obično zaboravljaju na odmor ili uzimanje tekućine, što onda povećava opasnost od pojave oštećenja toplinom, čiji se najteži oblik naziva sunčanicom ili toplotnim udarom. Djeca s prekomjernom težinom ili ona koja su preutopljena zbog neodgovarajućeg načina oblačenja, te ona s kroničnim bolestima osjetljivija su na ovu bolest od ostale djece. Što je dijete mlađe, to je mogućnost pojave bolesti zbog preutopljavanja veća. Općenito se smatra da postoje tri vrste oštećenja toplinom: grčevi, iscrpljenost i sunčanica ili toplotni udar. Bolni grčevi u mišićima mogu se pojaviti zbog pretjeranog izlaganja toplini tijekom intenzivne fizičke aktivnosti povezane sa znojenjem. Zbog gubitka soli i vode može se pojaviti iscrpljenost ako nema odgovarajuće nadoknade tekućine i elektrolita (najvažnija je sol). Već tada se pojavljuje nedostatna sposobnost organizma da se sam ohladi, te takvo neliječeno stanje može dovesti do toplotnog udara. Toplotni udar je najteži oblik oštećenja toplinom iz okoliša povezan s nemogućnošću organizma da se ohladi. Sunčanica predstavlja stanje koje potencijalno ugrožava život i zahtijeva neodložno pružanje prve pomoći. U sljedećoj tabeli su prikazani znakovi oštećenja toplinom prema pojedinim stupnjevima, te mjere pružanja prve pomoći.
Grčevi uzrokovani prekomjernom toplinom
- bolni grčevi mišića naročito potkoljenica
- crvena, znojem orošena koža
- umjerena vrućica ispod 38,8 stupnjeva C
- valja otići na hladnije mjesto i odmoriti se, te prestati s fizičkom aktivnošću
- svući mokru i oznojenu odjeću, obući suhu i hladniju odjeću te po potrebi osušiti kožu
- dati dosta hladnih napitaka namijenjenih sportašima s glukozom i elektrolitima (paziti na aditive)
Iscrpljenost uzrokovana pregrijavanjem
- bolni grčevi naročito potkoljenica
- blijeda, znojem orošena koža
- obično vrućica preko 38,8 stupnjeva C
- mučnina
- povraćanje
- proljev
- glavobolja
- iscrpljenost
- opća slabost
- strah
- valja otići na hladnije mjesto i odmoriti se, te prestati s fizičkom aktivnošću
- svući mokru i oznojenu odjeću, obući suhu i hladniju odjeću, te po potrebi osušiti kožu
- dati dosta hladnih napitaka, pogotovo onih s glukozom i elektrolitima (paziti na aditive)
- ako dijete ne može piti na usta, potrebno ga je što žurnije odvesti njegovom pedijatru ili u hitnu medicinsku pomoć, gdje će se razmotriti potreba davanja tekućine i elektrolita u infuziji
Toplotni udar
- crvena, suha koža
- vrućica iznad 40 stupnjeva C
- ubrzana srčana akcija
- nema apetita
- mučnina
- povraćanje
- glavobolja
- umor
- konfuzija ili lagano pomućena svijest
- uznemirenost
- pretjerana mirnoća s pospanošću
- pomućenje svijesti
- koma i konvulzije (grčevi)
- treba dijete odnijeti ili odvesti na hladnije mjesto i reći mu da se odmara, te prestane s fizičkom aktivnošću
- svući mokru i oznojenu odjeću, obući suhu i hladniju odjeću, te po potrebi osušiti kožu
- ohladiti dijete stavljanjem obloga od ustajale vode na što veću površinu tijela – ne trljajte dijete alkoholom
- samo ako je dijete pri svijesti dati dosta hladnih napitaka pogotovo onih s glukozom i elektrolitima (paziti na aditive)
- djetetu bez svijesti ne nuditi nikakvu tekućinu na usta
- što prije pozvati hitnu pomoć ili dijete odvesti liječniku
Kako spriječiti toplotni udar u djeteta
- Piti mnogo tekućine tijekom boravka na suncu ili tijekom fizičke aktivnosti za vrućih dana. Djeca inače ne smiju piti alkoholna pića, kao niti pića koja sadrže kofein ili tein, a u ovom slučaju to je još važnije istaknuti jer takva pića mogu dovesti do gubitka tekućine i dehidracije.
- Paziti da dijete bude lagano obučeno, sukladno vremenskim prilikama. Mala djeca i dojenčad moraju biti zaštićena od sunca i imati pokrivalo za glavu.
- Fizičku aktivnost planirati tijekom hladnijeg razdoblja dana, a ne za najvećih vrućina.
- Upotrebljavati zaštitne kreme protiv oštećenja sunčevim zrakama s faktorom zaštite koji je najmanje 15.
- Vrijeme boravka vani treba postepeno produljiti, kako bi se dijete priviklo na ekstremne uvjete.
- Djecu treba upozoriti i naučiti da se moraju odmarati, te piti dosta tekućine, kako bi se izbjeglo oštećenje okolišnom visokom temperaturom.
- Ako je dijete kronični bolesnik ili stalno uzima neke lijekove, potrebno se uvijek posavjetovati s njegovim liječnikom kako se ponašati u vrijeme prekomjernih vanjskih temperatura i fizičke aktivnosti djeteta.
Djetetu valja ljeti omogućiti dostatan unos tekućine. Dojenčad tijekom prvih šest mjeseci, koja je na prsima, svoje će potrebe za unosom tekućine i ljeti zadovoljiti na dojci nešto učestalijim dojenjem i neće biti potrebe za dodatnim unosom tekućine, ako dijete nije bolesno. Dojenčad nakon šest mjeseci i mala djeca, kao i djeca ostalih uzrasta pit će različite vrste tekućine.
Autor teksta: Prof. dr. Milan Stanojević, dr. med., pedijatar
