Prvo mama ili tata koje dijete uputi roditeljima uvijek izazivaju oduševljenje.
Ništa neobično! Mnogo je lakše brinuti se o djetetu kada ono zna koristiti riječi
kako bi izrazilo što osjeća ili želi. Govor je jedna od najvažnijih značajki naše
vrste, stoga ne čudi što nam je tako važno da naše dijete dobro govori.
Zamuckivanja, neispravan izgovor pojedinih glasova često zato zabrinu roditelje.
O tome kada se treba za pomoć obratiti logopedu razgovarali smo sa iskusnom
logopedicom, mr. sc. Suzanom Jelčić Jakšić, utemeljiteljicom Hrvatske udruge za
pomoć osobama koje mucaju “Hinko Freund” i utemeljiteljicom Logopedskog
centra koji pruža privatne logopedske usluge i organizira stručne edukacije.
Kako teče uredan razvoj govora djeteta i kada bi trebali moći ispravno
izgovoriti sve glasove?
Nakon glasovnog i slogovnog brbljanja tijekom prve godine života, od djeteta
se oko 9. do 15. mjeseca života očekuje pojava prvih riječi. Naravno, za dobru
kasniju verbalnu komunikaciju važna je i djetetova neverbalna komunikacija i
prije pojave prve riječi. Prve djetetove riječi ne moraju biti posve korektno
izgovorene, no trebaju imati značenje i trebaju biti usmjerene ka komunikaciji s
okolinom. Oko treće godine od djeteta ćemo očekivati da govori dovoljno
razumljivo, tako da bez poteškoća komunicira sa svojom užom okolinom, što već
znači da bi dijete u toj dobi trebalo izgovarati većinu glasova. Izgovor tada još
može biti umekšan, još je uvijek dozvoljeno da ne izgovara posve jasno sve
glasove, da čini greške pri izgovaranju složenijih riječi – ulaska u petu godinu
djeca bi trebala korektno izgovarati sve glasove našeg jezika.
Koji su najčešći problemi s govorom kod djece u Hrvatskoj?
Vjerojatno se najčešće u govoru djece primjećuju greške u izgovoru glasova.
One se mogu primijetiti u obliku neizgovaranje nekog glasa ili glasova, oštećenog
izgovora ili zamjenjivanja glasova. Postoje i neke pravilnosti u tim greškama koje
djeca čine, pa će tako najčešće biti pogođene cijele skupine glasova. Prema tome
koje greške u izgovoru glasova čine, koliko je glasova ili skupina glasova
pogođeno, koliko dijete primjećuje greške u vlastitom govoru ili u govoru drugih,
može se procijeniti i predvidjeti eventualne kasnije teškoće koje dijete može
imati kasnije u usvajanju pisane komunikacije. Osim toga, neka djeca sporije
usvajaju govor i jezik, često upravo poteškoće u razumijevanju govora i jezika
prolaze nezamijećeno i otkrivamo ih tek u školskoj dobi.
Koliko je vremena potrebno da se ispravi nepravilan izgovor glasova i
mogu li se sve poteškoće riješiti?
Trajanje i uspješnost terapije ovise uvelike o drugim djetetovim
sposobnostima i poteškoćama. Ako se radi samo o greškama u izgovoru glasova,
terapija obično traje nekoliko mjeseci i svi glasovi se mogu korigirati. No, često
su odstupanja u izgovoru glasova simptom udruženih poteškoća te će tada i
terapija trajati duže. Isto tako, znamo da su neki poremećaji cjeloživotni i tada je
cilj logopedske terapije razvijati ostale djetetove komunikacijeske potencijale,
educirati okolinu o poremećaju i omogućiti mu najpovoljniji način uklapanja u
zajednicu, školovanja i kvalitetne komunikacije. Valja napomenuti da je u
logopedskoj, kao i u svakoj terapiji, izuzetno važna uloga roditelja koji, trebaju
biti aktivno uključeni i svakodnevno kod kuće provoditi preporučene vježbe.
Roditelji su često zabrinuti zbog mucanja, no ono može biti i prolazna
razvojna faza. Kako uočiti razliku između pravog mucanja i faze?
Postoje normalne netečnosti u govoru, nešto kao normalna spoticanja u hodu
u fazi prohodavanja, kada dijete počinje povezivati riječi u rečenice i trudi se
nalaziti prave riječi i slagati ih u pravilne jezične oblike. Tada djeca obično
ponavljanju dijelove rečenice, umeću glasove, oklijevanju, pa i ponavljaju
dijelove riječi. To su obično kratka odstupanja koja ne izazivaju nelagodu, niti u
djeteta možemo primijetiti ikakva naprezanja pri tome. No, u neke djece se
postupno ili iznenadno mogu javiti izrazite netečnosti u govoru u vidu
višestrukih ponavljanja dijelova riječi, blokada u govoru, produžavanja glasova u
riječima i tada govorimo o mucanju. Obično ovakve promjene u djetetovom
govoru izazivaju i zabrinutost okoline i to je već znak da se treba obratiti
logopedu koji će procijeniti rizičnost djeteta i savjetovati roditelje o daljnjim
postupcima.
Mogu li roditelji što učiniti kako bi pripomogli ispravnom razvoju govora
i razumijevanja kod svog djeteta?
Naravno. Roditelji su djetetova najuža okolina, roditelji su djetetov uzor.
Roditelji trebaju komunicirati sa svojim djetetom – razgovarati, a to znači
govoriti mu, ali i slušati što dijete govori. S djetetom treba komentirati, opisivati,
odgovarati na njegova pitanja, ali ga i naučiti da je komunikacija dvosmjerna, da
treba znati prepoznati kada je vrijeme za uključivanje u konverzaciju. Na taj
način, dijete će širiti svoje spoznaje, pa tako i obogaćivati svoj rječnik, naučit će
bolje prepoznavati pravila neverbalne komunikacije i kvalitetno komunicirati.
Na što bi roditelji trebali pripaziti, kako znati kada je vrijeme za
logopeda?
Djetetovu komunikaciju treba pratiti od početka. Već tijekom prve godine
može se primijetiti komunicira li dijete dobro, prati li zbivanja u okolini, reagira
li na obraćanja, koliko i kako se glasa. Osim praćenja korektnosti izgovaranja
glasova, tečnosti djetetova govora, njegova jezična razumijevanja i pravilnosti
izražavanja, treba svakako obratiti pažnju i na djetetove opće komunikacijske
vještine, na njegovu komunikaciju s vršnjacima i okolinom, na sposobnost
usmjeravanja pažnje na sadržaje i aktivnosti. Ako roditelj smatra da dijete
odstupa na bilo kojem od ovih područja, treba se obratiti logopedu, jer
savjetovanje i educiranje roditelja vrlo je važno i neophodno za dobrobit svih.
Marina Barišić
