LUPANJE, PJEVANJE I ZVIŽDANJE

LUPANJE, PJEVANJE I ZVIŽDANJE

O prednostima učenja muzike od trudnoće

Glazba može imati važnu ulogu u ljudskom razvoju u ranoj dobi kada stimulira osjećaj opuštenosti kod fetusa i djece. Najraniji odnosi majke i djeteta imaju u svojoj biti muzičku kvalitetu koja pomaže u razvoju komunikacijskih vještina.

Djeca se u najranijoj dobi uspavljuju pjevanjem uspavanki, zvucima koji oponašaju šum plodne vode u majčinom trbuhu, zvukom usisivača ili kuhinjske nape, te jednostavnim smirujućim melodijama koje provjereno opuste i uspavaju dijete.

Čije dijete nije tražilo sve druge načine komunikacije pod pritiskom da ne progovori? Što radi dijete za to vrijeme? Treba mu to vrijeme da dobro prouči svijet oko sebe. Kad progovori onda će biti točno u izražavanju vlastitih želja i precizno će izražavati vlastite osjećaje, samo ako bude imalo to vrijeme za sebe.

Glazbena iskustva počinju u najranijoj dobi i to pasivnom aktivnošću – slušanjem. Na taj su način djeca podvrgnuta ugodnim podražajima koji potiču razvoj mozga. Ako je dijete aktivno uključeno u sviranje, pjevanje ili plesanje ono će unaprijediti sljedeće funkcije:

  • komunikacijske vještine
  • vizualnu i auditivnu percepciju
  • slušnu diskriminaciju
  • kognitivne procese: pamćenje, mišljenje, opažanje i djelovanje
  • motoričke vještine
  • kreativnost i apstraktno mišljenje

Pjevanje i sviranje instrumenta omogućuju djetetu da doživi uspjeh i relaksaciju, a nastupi pred publikom uče ga važnim životnim vještinama – svladavanju stresa i pobjeđivanju treme. Potaknite vaše dijete na to ukoliko pokaže zanimanje za bilo koji navedeni oblik glazbene inteligencije.

Upisivanje djece na tečajeve klavira, gitare, udaraljki, usne harmonike je od velike koristi za njihovo samopouzdanje. Savladavanje svijeta tijelom je osnovni način ljudske komunikacije, naročito ako djeca uče kako ispravno da koriste instrumente, vježbajući tako vlastitu osjetljivost i motoriku. Kada je glazba u kombinaciji s učenjem teorije glazbe i vježbanjem nekog instrumenta ona postaje važan čimbenik razvoja i unapređenja djetetova samopoštovanja i dostojanstva.

Neka djeca zamijećuju korisnost glazbenih satova zbog slušanja glazbe i razvoja glazbenih vještina, dok druga ukazuju na čistu zabavu i terapeutsku prirodu glazbe, jer im ona daje samouvjerenost da izvode, glume i predstavljaju pred drugima, potpomaže skupni rad i uči ih da se izraze. Djeca koja sviraju neki instrument imaju veće samopoštovanje i izraženiji osjećaj identiteta.

To su i osnovni načini učenja djece sa teškoćama u razvoju pod nazivom muzikoterapija ili glazboterapija. Ona se obavezno koristi uz hipoterapiju, odnosno jahanje konja. Glazba dokazano smiruje, opušta i pozitivno djeluje na djecu i potiče ih da sami stvore svoje pjesme uz pomoć odraslih stručnjaka. Riječ je o prenošenju znanja o nečemu lijepom i hrabrenje za savladavanje prepreka. Ako vaše dijete ima razvojne poteškoće, govorne smetnje, kratkotrajnu pozornost, odstupanja u ponašanju i razvoju motoričkih vještina ili matematičkih sposobnosti, glazboterapija je dobar izbor.

Anne Savan je dokazala da su se ponašanje i koncentracija djece poboljšali kada im je za vrijeme lekcija iz znanosti puštala Mozartovu glazbu. Smanjio im se broj otkucaja srca, krvni tlak i temperatura. Ona smatra da je glazba povećala proizvodnju endorfina u mozgu koji snižava krvni tlak. Posljedica je bio manji broj kortikosteroida i adrenalina što je usporilo metabolizam tijela. Također je uočeno da glazba utječe na psihički i fizički razvoj djeteta, kao i na djetetov kasniji glazbeni ukus. Glazba potiče divergentno mišljenje za koje je zadužena desna moždana hemisfera, a odlikuju ga fleksibilnost i apstraktnost. Glazba djecu veseli, unosi toplinu i radost u skupinu ili obitelj, pa treba nastojati veseliti se s njima, jer nema ništa ljepše nego kada se uči igrajući.

Glazba je lijek. Satima je možemo slušati, a da nam ne dosadi. Čini li vam se da vaše dijete ne spušta slušalice s ušiju, niste jedini. Prema izjavi Američke akademije za pedijatriju, djeca u prosjeku jedan i po do dva i pol sata dnevno provode slušajući glazbu, a u adolescentskoj dobi taj se prosjek povećava do šest i pol sati. Glazba također može omogućiti izražavanje identiteta koji se protivi društvenim normama. Adolescencija je vrijeme kad glazbeni ukus postaje neodvojiv dio društvenog identiteta. Glazba je moćno oružje promjene. Ima važnu ulogu u izražavanju solidarnosti kod osoba koje izazivaju društvene norme. Osim što ponekad koriste glazbu kako bi izrazili svoj bunt ili se posvadili s roditeljima, mladi glazbu slušaju da bi im prošlo vrijeme, da bi smanjili dosadu, opustili se i odvratili pažnju od briga i problema.

Glazbom se može služiti da bi se potaklo pristajanje uz društvene norme, oblikovalo društveno prihvatljivo ponašanje kod djece i usvojilo kulturne alate, kao na primjer kod učenja abecede pjevanjem.

Svi ljudi koriste glazbu kako bi smanjili stres, izrazili vlastita osjećanja prema nekome ili nekoj određenoj temi, ublažili dosadu prilikom obavljanja monotonih zadaća, te stvorili odgovarajuću atmosferu za posebne društvene prilike. Dakle, ljudi koriste glazbu da bi poboljšali kvalitetu svog života.

Piše: Srđan Rodić

dhr

Pročitaj i ovo

SLIKOVNICE ZA MALCE

SLIKOVNICE ZA MALCE

Odvikavanje od dude Medjedić vile dudilice, Bärbel Spathelf, Mozaik knjiga Medvjedić vile Dudilice je jedna od najboljih knjiga, ako ne i najbolja...

Objavljen
Kada na spavanje?

Kada na spavanje?

Koje je odgovarajuće vrijeme za spavanje za školsku djecu? Da li je i koliko lakše ukoliko dijete nema ustaljeni ritam spavanja? Opće je poznata...

Objavljen
INTERVJU SANJA PILIĆ

INTERVJU SANJA PILIĆ

O mamama sve najbolje, Sasvim sam popubertetio i serija knjiga o Maši samo su neke od gotovo četrdeset naslova za djecu i mlade čija je autorica...

Objavljen