Kako potaknuti spoznajni razvoj djeteta tijekom ljeta

Kako potaknuti spoznajni razvoj djeteta tijekom ljeta

Tijekom godine roditelji su često iscrpljeni i ponekad limitirani vremenom, kojeg bi trebali posvetiti svojim malenima. Godišnji odmor je idealno vrijeme za druženje članova obitelji s djecom. Većina roditelja je u nedoumici što raditi i kako se igrati s djetetom dojenačke dobi i malim predškolskim djetetom, koje igračke koristiti i kako osmisliti igru, da djetetu bude zanimljiva i korisna. Zbog navedenog dobro je znati osnovna obilježja pojedinih razdoblja, koja vam zasigurno mogu pomoći u organiziranju zajedničkog druženja.

DIJETE U DOBI OD 0-8 MJESECA

Osnovna karakteristika

  • potpuna ovisnost o drugima

Razvoj psihomotorike

  • traži nešto za sisanje
  • izbjegava svjetlost, jak miris, bol
  • diže glavu, drži glavu, sjedi s podupiranjem, sjedi bez podupiranja, prevrće se s trbuha na leđa i s leđa na trbuh

Spoznajni razvoj

  • promatra svoje ruke, kao i mjesto gdje se dirne
  • plješće
  • govor – faza respiracije
  • plač je znak bola ili iscrpljenosti, plač je i poziv
  • smiješi se, posebno u socijalnom kontaktu
  • glasa se koristeći sve vrste zvukova

Emocije

  • pokazuje ugodu i neugodu
  • utješiti ga može poznata odrasla osoba (najčešće majka)
  • smije se i zadovoljno je, kao odgovor na socijalni kontakt
  • nezadovoljno je gubitkom socijalnog kontakta
  • pokazuje zadovoljstvo, ljutnju, tjeskobu ili strah, tugu, veselje, uzbuđenje, razočaranje

Društvenost

  • reagira na ljudska lica
  • prepoznaje majku
  • smiješi se
  • pruža ruke, da ga se uzme

Igra

  • zanimljivi su predmeti i igračke koji se glasaju ili kreću (zvečka, mobili)
  • taktilne igre s odraslima

DIJETE U DOBI OD 8-12 MJESECI

Osnovna karakteristika

  • puzač koji je gladan vanjskih podražaja

Razvoj psihomotorike

  • stalno sjedi u stolici
  • puže
  • diže se
  • stoji uz pridržavanje
  • hoda postrance uz pridržavanje
  • djelomično se samo hrani prstićima

Spoznajni razvoj

  • uči na vlastitom iskustvu, pokušajima i pogreškom, ponavljanjem, prepoznavanjem i oponašanjem
  • zna svoje ime
  • prepoznaje neke dijelove tijela
  • pronalazi skrivenu igračku ispod dekice (ako je gledalo skrivanje)
  • govor – faza slogovanja
  • bolje razumije govor – prepoznaje imenovane predmete
  • guguče
  • sloguje

Emocije

  • ljubav pokazuje osmijehom i zagrljajem
  • uznemireno je kod odvajanja od osobe za koju je vezano (najčešće majku)
  • ljuti se na ljude ili predmete

Društvenost

  • traži od drugih da nešto rade sa stvarima radi njegova zadovoljstva (naviti igračku…)

Igra

  • taktilna igra – sve se isprobava ustima
  • igra se s igračkama, ali zanimljivo je i sve drugo, npr. predmeti poput lonaca

DIJETE U DOBI OD 12-18 MJESECI

Osnovna karakteristika

  • povećana motorička spretnost

Razvoj psihomotorike

  • namjerno baca, hvata i premješta predmete, pokušava jesti žlicom i piti iz šalice
  • okreće stranice slikovnice, spontano šara olovkom
  • podiže male predmete palcem i kažiprstom

Spoznajni razvoj

  • pokušajima i pogreškama dolazi do rješenja problema, tzv. “mišljenje ruku” (prevrće, rastavlja, trga, baca…)
  • govor – faza verbalizacije
  • oponaša glasove neposredne okoline (tik-tak, vau-vau…)
  • koristi geste – odmahuje glavom, prstom pokazuje što želi…
  • govori nekoliko riječi sa značenjem, ispunjava kratke verbalne naloge (Dođi mami!)
  • sluša pjevanje i stihove uz pokret ili sliku

Emocije

  • vezano je uz jednu (ili više) osoba
  • strah od odvajanja te od stranih osoba i nepoznate sredine
  • više se raduje osobama nego stvarima

Društvenost

  • odaziva se na poziv odraslog na igru
  • voli publiku
  • približava se djeci i dira ih
  • javlja se prkos
  • reagira na nevolje drugog djeteta (prosocijalno ponašanje)

Igra

  • igra se više samo nego s djecom
  • funkcionalna igra – uvježbava hodanje, hvatanje, premještanje predmeta
  • igra eksperimentiranja – otvara/zatvara kutije, baca predmete
  • taktilne igre – hrani lutku
  • simboličke igre – pije čaj iz prazne šalice

DIJETE U DOBI OD 18-24 MJESECA

Osnovna karakteristika

  • pojava negativizma, usavršavanje govora

Razvoj psihomotorike

  • sam stavlja žlicu u usta, slaže kocku na kocku, šara
  • trči, penje se na stolac, udara nogom u veliku loptu
  • čučne kako bi podiglo igračku s poda
  • to je faza najintenzivnijeg razvoja motorike

Spoznajni razvoj

  • mišljenje ruku prelazi u mišljenje u glavi – planira i rješava probleme bez isprobavanja
  • počinje kontrolirati obavljanje nužde
  • govor – faza rečenice
  • pojavljuju se rečenice (prvo od dvije riječi)
  • imenuje dijelove tijela
  • koristi pridjeve – veliko/malo, toplo/hladno
  • postavlja pitanja (Što je to?)

Emocije

  • oponaša način izražavanja emocija odraslih
  • smanjuje se strah od odvajanja
  • zabavljaju ga grimase i smiješni pokreti
  • osjeća i pokazuje ljubomoru
  • napetost smanjuje sisanjem prsta

Društvenost

  • javlja se interes za drugu djecu te suradnja u motoričkim igrama i baratanju predmetima
  • oponaša drugu djecu i odrasle

Svijest o sebi

  • razlikuje sebe od drugih
  • prkosom ispituje granice samostalnosti

Igra

  • funkcionalna igra – uvježbava hodanje, trčanje, hvatanje predmeta, umetanje i razvrstavanje predmeta
  • voli igre s pijeskom, vodom, glinom
  • simbolička igra – oponaša svakodnevne događaje (mete pod i sl.)
  • više voli igru s odraslima i starijom djecom

DIJETE U DOBI OD 2-3 GODINE

Osnovna karakteristika

  • doba prkosa i otpora

Razvoj psihomotorike

  • stoji na jednoj nozi, hoda na prstima, hoda na suženoj površini, hoda stubama, skače objema nogama
  • nosi punu čašu, pokušava se samostalno oblačiti, obuva se (ali ne veže vezice)
  • otvara i zatvara vrata

Spoznajni razvoj

  • praktično mišljenje – aktivno isprobava, istražuje i rješava male praktične probleme
  • predodžbeno mišljenje – govori o onome što je odsutno ili se ranije dogodilo, sastavlja cjelinu od dva-tri dijela, klasificira predmete po nekoj karakteristici
  • razlikuje boje (ne imenuje)
  • potpuno kontrolira obavljanje nužde
  • govor
  • povećava rječnik – zamjenice, prilozi, prijedlozi
  • ponavlja kratke stihove
  • priča priču
  • moguća pojava fiziološkog mucanja

Emocije

  • imitacijom uči prihvatljive oblike izražavanja emocija
  • osim straha od odvajanja i neznanaca, moguć je i strah od mraka

Društvenost

  • započinje interakcija s vršnjacima, uz česte sukobe zbog rivalstva

Svijest o sebi

  • prkos, inat, negativizam – način pokazivanja nezavisnosti

Igra

  • igra počinje slijediti redoslijed realnih aktivnosti (prvo lutka ide na kupanje, pa onda na spavanje)
  • javlja se konstrunktivna igra – građenje
  • simbolička igra – uključuje predmete koji zamjenjuju realne (kutija je auto, štapić je žlica)

DIJETE U DOBI OD 3-4 GODINE

Osnovna karakteristika

  • previše sigurno u sebe, sklono konfliktima

Razvoj psihomotorike

  • reže škarama (čak i po crti)
  • trči na većoj udaljenosti, vozi bicikl okretanjem pedala
  • uspostavlja se dominantnost ruke (desnorukost-ljevorukost)
  • usavršava crtanje (krug, kvadrat), crtež dobiva određeni sadržaj i detalje
  • samo se oblači
  • samo pere ruke

Spoznajni razvoj

  • praktično mišljenje – temeljeno je na praktičnom životu
  • pamćenje je spontano, nenamjerno
  • imenuje osnovne boje
  • nazočna je proturječnost u zaključivanju
  • broji uz pokazivanje 2-4 predmeta

Govor

  • koristi gramatička pravila, uz česte greške
  • priča o proteklim događajima
  • recitira
  • samo priča priču uz slike
  • željno sluša priče i traži stalno ponavljanje iste priče
  • i dalje moguće fiziološko mucanje

Emocije

  • emocije su površinske, kratkotrajne i snažne (kad se ljuti, vrišti, baca se na pod, štipa, grize)
  • javlja se strah od životinja
  • razvija se smisao za humor

Društvenost

  • kontakti s drugom djecom su površni, česti su sukobi
  • samo pozdravlja odrasle
  • ima izraženu potrebu za samostalnošću i samopotvrđivanjem (pravi se važno, želi se natjecati)
  • konstrunktivna igra – građenje
  • igra uloge (liječnik)
  • imitativne igre (mama i tata)
  • počinje se razvijati grupna igra

FAZE SPOZNAJNOG RAZVOJA

  1. Predmeti su stalni

Dijete u dobi od 6 do 9 mjeseci spoznaje da su predmeti stvarni i da ne nestaju iako nisu u njihovom vidokrugu, stoga je opravdana zabrinutost dojenčeta ako majka odluči na kratko napustiti bebu, kako bi se okupala.

  1. Potreba za imitiranjem

Dijete u najranijoj fazi ima potrebu imitirati izraze lica osoba iz najbliže okoline, ujedno ono je u stanju imitirati aktivnosti roditelja: obuvati peraje, mazati zaštitnom kremom svog medvjedića.

  1. Ponavljanje ugodnog iskustva

U dobi od 4 mjeseca dojenče prima prva iskustva, koja se vezuju uz ugodu uvjetovanu slučajnim iskustvom. Pomicanje zvečke i ugoda izazvana slučajnom aktivnošću, bit će za dojenče poticaj za nastankom aktivnosti.

4. Radnje s namjerom

Dojenče u dobi od 5-12 mjeseci počinje koristiti svoje tijelo, kako bi manipuliralo predmetima. To je vrijeme posezanja, kad mališani pokušavaju uz pomoć svog tijela, ručica ili nožica, doći do cilja. Ponekad je navedeno razdoblje za roditelje iscrpljujuće jer sve čega se dojenče domogne, završava u ručicama ili ustima. Stoga je dobro navedeno iskoristiti za učenje aktivnosti hranjenja – žličica koju majka daje djetetu u ruke priprema je za aktivnost konzumiranja voćne kašice, ako uz navedeno dojenče vidi da majka ili otac otvaraju poklopac kašice uz to da je dijete dobilo prije toga žličicu i sve radnje poprate riječima, zasigurno potičemo dijete na aktivnost hranjenja i prepoznavanje trenutka koji se vezuje uz objed.

  1. Istraživanje aktivnosti

U dobi od 15 mjeseci djeca imaju za potrebu istraživati pojedine aktivnosti – brodić koji se pokreće u posudi s vodom ili patkica koja se navija i kruži po posudi, potaknut će dijete da istražuje i otkriva razloge zašto se to zbiva. Navedena znanja mogu pomoći roditeljima da se njihovo dijete ugodno zabavi i provede vrijeme u istraživanju aktivnosti koja mu je zanimljiva. Važno je pratiti dijete i pažljivo selekcionirati igračke upravo “zbog potrebe malog istraživača da pronikne u pravo stanje stvari”.

6. Učenje prostornih odnosa

Djeca u dojenačkoj fazi ne razumiju pojmove koji se vezuju uz prostorne odnose. Razvojem motorike stječu prva iskustva sudarajući se s nadolazećim preprekama, puzeći ispod stola ili pokušavajući dosegnuti željeni predmet. U navedenoj fazi poticajno je sugerirati djetetu zaobilazne puteve, informirajući ga da je predmet visoko ili da spusti glavicu dok se provlači ispod stola.

  1. Učenje suprotnosti

Uočavanje razlika u atributima, koji se vezuju uz suprotnosti veliko-malo, vruće-hladno počinju se učiti u dojenačkoj dobi. Roditelji često koriste vlastite kovanice – izreke koje trebaju obilježiti razliku među pojedinim pojmovima. Morska voda je “br-br” onda kad roditelj misli da je hladna ili mlijeko je “pec-pec” zato što je vruće. Prva iskustva dobro je vezivati uz stvarne situacije, pridajući im pripadajuće atribute u pravom značenju koje imaju.

ŠTO RODITELJ TREBA ČINITI DA POTAKNE SPOZNAJNI RAZVOJ DJETETA?

Svakodnevno susrećemo roditelje koji tijekom ljetnih mjeseci pokušavaju provesti vrijeme s djecom u igri koja ih sputava ili im je stereotipna po sadržaju ili načinu kako se dijete igra. Stoga je dobro poznavati osovna načela koja se vezuju uz poticanje spoznajnog razvoja djece dojenačke dobi i male djece:

  • uvijek reagirajte na potrebe djeteta
  • budite osjećajni
  • budite partneri u igri – ne odlučujte što će se dijete igrati, ponudite mu igračke, ali dopustite da ono bira igru
  • budite za dijete utočište i poticaj za istraživanjem
  • potaknite dijete na stjecanje osjećaja uspješnosti u usvajanju vještine, bodrite ga u pokušajima i pomognite mu kad vidite da mu je pomoć potrebna.

Koje aktivnosti u obitelji mogu doprinijeti razvoju spoznajnih funkcija?

Možda niste u mogućnosti tijekom ljeta sa svojom obitelji otići na organizirani godišnji odmor. Nemojte očajavati, važno je da organizirate boravak na otvorenom. Odlazak u prirodu i boravak na svježem zraku te igre u prirodi i okolišu: u šumi, na livadama, na obalama, u parkovima, penjanje po stablima i sl. potiče spoznajni razvoj djeteta. Organiziranje rekreacije u prirodi koristi svim dobnim skupinama. Na dijete vrlo povoljno utječu obiteljski odlasci u prirodu. Dijete od najranije dobi uči boraviti u prirodnom okruženju. Poticajno je učiti malene da zamjećuju pojave u prirodi, da uvide važnost čuvanja okoliša, što doprinosi razvoju svijesti o nužnosti brige za prirodne ljepote i blagodati.

Starije dijete možete uključiti u obveze vezane uz brigu o sadnicama. Ako ste prostorno ograničeni, to ne znači da ne možete uzgojiti domaće povrće, peršin, rajčicu ili neko drugo povrće. Iz osobnog iskustva mogu vam prenijeti da zrno graha koje zajedno namočite, kad proklija stavljeno u zdjelu sa zemljom, može ukrasiti dio prostora. Kroz navedeni primjer mi smo pričali o mnogo toga, učili boje, opipom detektirali razliku lišća, divili se prvim cvjetićima, zalijevali, dohranjivali i veselili se prvom plodu. Uključivanje u radne obveze: briga oko biljaka (vrt, cvjetnjak, voćnjak), briga oko kućnih ljubimaca, pospremanje igračaka – sve su to sastavnice razvoja samostalnosti i osjećaja kompetentnosti.

Estetski doživljaj prirode zasigurno je početak izgradnje estetskog doživljava, koji se poslije može definirati kao osobni odnos prema lijepome. U tome može doprinijeti uzgajanje cvijeća, aranžiranje svijeća, izrađivanje umjetničkih tvorevina od prirodnih materijala, npr. od kore drveta, lišća, prešanog cvijeća i sl.

Razgovori o prirodnim pojavama: mraz, magla, kiša, nevera uz povezivanje s emocijama, mogu dati nove spoznaje o djetetovom doživljaju onoga što se zbiva oko njega i doživljaja koje ima u vezi pirodnih zbvanja.

Prirodni materijali potiču osjetilna iskustva

Pogodnosti koje nam pruža fizičko okružje i prirodni materijali koji dijete okružuju zasigurno će pridonijeti osjetlnom iskustvu, koje se razvija sukladno psihofizičkom razvoju pojedinca. Senzomotoričke funkcije mogu se potaknuti kroz različite medije, kao što su voda, pijesak i sve ostalo što nam je svakodnevno pri ruci.

Igre s pijeskom

Djeca vole prva iskustva u pijesku, kantice, lopatice, posude s vodom samo su neke od igračaka koje mogu djelovati poticajno na spoznajni razvoj. Navedena iskustva iskoristite kako bi dijete uz igru upoznalo razliku između hrapavih i glatkih površina. Dopustite djetetu da samostalno istražuje, neovisno što ste mišljenja da bi trebalo načiniti kolač od pijeska ili isto tražiti da učini nakon što ste demonstrirali aktivnost izgradnje tornja.

Igre s vodom

Kantice, kockice te različite posudice potaknut će spoznajni razvoj djeteta. Dijete će steći prva iskustva, koja se vezuju uz pojmove suho, mokro, hladno, toplo. Ujedno pretakanjem vode iz posude u posudu vaš mališan uči razlikovati veće od manjeg, što je ujedno predvježba za shvaćanje pojmova koji se vezuju uz pojmove mjere, količine i veličine predmeta i odnosa među njima.

Autorica teksta: Dr. sc. Dubravka Šimunović, prof. v. šk., Zdravstveno veleučilište u Zagrebu