DJECA PROGRAMIRAJU

DJECA PROGRAMIRAJU

Programiranje je nešto o čemu većina nas ne zna mnogo, pa ipak, nove tehnologije koje se mijenjaju iz dan čovjeka jednostavno primoraju da se time pozabavi. Posebno ako ima djecu, jer za njih, programiranje je jezik, pismo, od slične važnosti kakve je u naše doba bila abecedea ili tablica množenja. Uz to, programersko razmišljanje i kodovi potiču kod djece razmišljanje o uzročno posljedičnim vezama i tome kako da riješe neki problem. Zato smo razgovarali s Ilonom, mamom sedmogodšnje Zoe koja si je dala truda i sa svojom djevojčicom radi mnogo zanimljivih stvari vezanih za programiranje. Njezini odgovori pravi su mali vodič za sve ono roditelje koji ništa ne znaju o programiranju, ali ne žele da to bude razlog da njihovo dijete bude uskraćeno za taj dio znanja. Posebno ako znamo da je STEM (Science, technology, engineering, mathematics) područje iz dana u dan sve važnije u svijetu i da će mnoga zanimanja u budućnosti (koja danas možda i ne postoje) biti vezana upravo za programiranje. Evo sjajnih Iloninih uputa za roditelje početnike!

Kada ste počeli uvoditi programiranje kod svoje kćeri i na koji način?

Počele smo krajem ljeta, tj. prije polaska u školu. Čitala sam dosta članaka o tome da roditelji mogu zajedno s djecom svladati osnove programiranja kroz igru i jednostavne programe namijenjene upravo djeci te dobi. Istraživale smo Scratch i Scratch Jr. (druga je verzija za djecu mlađu od 8 godina), Kodable, Code.org i slične online tečajeve za djecu. Nakon što je Zoe počela se sama snalaziti u Scratchu, nabavila sam joj priručnik “Scratch for Beginners” pisan za djecu mlađe školske dobi s kojim radi i sama. Također sam je upisala na Lego Education tečaj (WeDo za djecu 7+ godina) gdje uči osnovne programiranja malih robota sa stručnim voditeljem.

99% roditelja nema dovoljno znanja o programiranju i ne znaju niti od kuda bi počeli. Možete li napisati kratke upute za one koji bi željeli svojoj djeci pružiti sadržaje tog tipa?

Preporučila bih Code.org stranicu na kojoj se nalaze kratki tečajevi programiranja za djecu različite dobi, Kodable (zanimljiv program u kojem dijete rješava labirinte i korak po korak svladava osnovne pojmove programiranja) i naravno Scratch. Scratch je dječji programski jezik koji se lako uči i zatim koristi za stvaranje vlastitih računalnih igrica, projekata i ostvarivanje svih mogućih ideja uz pomoć pokreta, zvuka i slike. Za djecu od 5-7 godina preporučuje se aplikacija Scratch Junior, a djeca 8+ godina mogu koristiti Scratch. Većina škola u kojima se uči programiranje koriste upravo taj jezik. Junior verzija je besplatna aplikacija za tablete, a puna verzija za starije klince koristi se preko laptopa ili običnog računala, također besplatno. Dok su Code.org i Kodable tečajevi koji imaju početak i kraj, Scratch je beskonačna pustolovina u svijetu programiranja. Mislim da bi Code.org bio dobar prvi korak u svijet programiranja.

Zašto smatrate da je to važno?

Sve je više škola u kojima se kodiranje, odnosno programiranje uči od 1. razreda. U Estoniji, Velikoj Britaniji, Singapuru, Finskoj programiranje je jednako važan dio kurikuluma kao i jezik, matematika, priroda i dr. Američki projekt “Hour of Code” već uključuje 28 milijuna sudionika koji su većinom učenici. Razlog tome nije pokušaj da se proizvede što više budućih programera (iako i to nije naodmet, jer će programiranje uskoro biti najtraženije i najperspektivnije zanimanje). Razlog je ovladavanje novim i jako važnim načinima mišljenja. Omogućuje djeci da ovladaju danas najvažnijim misaonim vještinama, kognitivnim kompetencijama koje će im biti nužne za život u 21. stoljeću – fleksibilno problemsko razmišljanje. Upravo snalaženje u novim situacijama, uviđanje i kreativno rješavanje problema danas su najtraženije ljudske vještine kada je u pitanju zapošljavanje u tvrtkama razvijenih zemalja. Misaone sposobnosti čovjeka važnije su od njegovih profesionalnih vještina i iskustva u radu. Tehnologija napreduje toliko brzo da svake 2 godine stećene tehnološke vještine (i iskustvo rada) zastarijevaju i traži se ovladavanje novim vještinama. Upravo o tome koliko je mlada osoba kognitivno fleksibilna i koliko je sposobna za problemsko razmišljanje, ovisi hoće li ići ukorak s profesionalnim zahtjevima koji se stalno mijenjaju. Hoće li svako zanimaje u budućnosti zahtijevati programerska znanja i vještine? Naravno da neće. Ali svako ljudsko zanimanje će zahtijevati snažne misaone sposobnosti, rješavanje problema i nalaženje kreativnih rješenja. To je razlog zašto trebamo uvesti kodiranje u osnovne škole, od 1. razreda. A dok se to nije dogodilo, nema nikakvih prepreka za učenje kod kuće. Današnje tehnologije (koje su stvorili kreativni i inovativni mladi ljudi) omogućuju svakom pismenom roditelju da svoje dijete uči programiranju.

Kako Zoe reagira na takve sadržaje? Jesu li joj uvijek zanimljivi ili to postanu uz vašu podršku?

Jako su joj zanimljivi jer sve se događa kroz igru. Nakon nekoliko mjeseci dovoljno je naučila da sama proučava sadržaje i izrađuje vlastite male projekte. A usavršava se pomoću priručnika i na tečaju robotike. Grupa robotike u koju ide sastoji se od njezinih školskih kolegica i kolega jer se još djece zainteresiralo za tu tematiku. Na tečaj ide jednom tjedno, a kod kuće provodi malo vremena za računalom. Zapravo bavi se time na mahove, kad joj dođe, sjedne i radi nešto u Scratchu, npr. neki školski projekt ili animaciju (npr. radila je mali crtić “Gdje živi Uskršnji Zeko?”). Naučila sam ju da računalne sadržaje bira pametno i promišljeno. Npr. katkad zna igrati matematičke igre za svoju dob, na specijaliziranim dječjim portalima ili čitati e-knjige. Budući da svi u obitelji računalo koristimo za posao i obrazovanje, navikla je da je njegova svrha isključivo edukativna.

Razgovarala Marina Barišić