DJECA I FACEBOOK

DJECA I FACEBOOK

Kada smo mi odrastali najgore brige naših roditelja bile su situacije vezane uz pričanje s nepoznatima u pravom životu, bojazan da dijetetu tko ne učini nešto nažao na putu do škole ili dok se igra na ulici. Današnji roditelji su uz te dobili brige vezane uz jednu potpuno novu dimenziju, onu virtualnu koja je mnogo zahtjevnijia za kontrolu. Iako su upoznati s koristima koje pružaju internet i razvoj tehnologije, mnogi se roditelji osjećaju bespomoćno jer se sami ne snalaze u tom novom, virtualnom svijetu. Ako sami nisu upoznati s društvenim mrežama teško mogu educirati svoju djecu o njihovom sigurnom korištenju. Istraživanje koje je proveo Hrabri telefon s Poliklinikom za zaštitu djece grada Zagreba ove godine na oko 1500 djece u dobi od 11-18 godina, pokazuje kako je 93% djece korisnik Facebooka, odnosno ima barem 1 profil, a gotovo su sva djeca korisnici Interneta. 84 posto djece internet koriste putem pametnih telefona što roditeljima ostavlja jako malo mogućnosti za direktan nadzor.

Čak i ako sami nisu na ti sa modernim tehnologijama roditelji bi trebali djecu podučavati da je komunikacija putem interneta jednaka komunikaciji uživo. Iako internet daje djeci koja ga koriste osjećaj anonimnosti, a time i više hrabrosti za nasilno ili neoprezno ponašanje, roditelji ih moraju upozoriti da to nije tako i da ono što se događa na internetu može jednako povrijediti nekoga ili biti opasno.

Prema Bhatu elektroničko nasilje može uključivati širenje neugodnih ili povjerljivih informacija, fotografija ili videosnimki koje su snimljene sa ili bez dozvole žrtve nasilja ili socijalno isključivanje. U usporedbi s nasiljem „lice u lice“ cyberbullying je drugačiji iz mnogo razloga. Nasilnici su hrabriji, žrtva je izložena 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, čak i kod kuće i mjestima koja su ranije bila sigurna što može povećavati osjećaj ranjivosti kod žrtve i dovesti do težih ishoda. Također, sadržaj objavljen na internetu odmah su dostupni velikom broju ljudi, a zakonodavac ili odrasli često nad tim nemaju velik nadzor.

Istraživanje koje su proveli Hrabri telefon i Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba pokazalo je kako su žrtve tzv. cyberbullinga najčešće djeca od 15-16 godina, češće djevojčice (60%), dok su dječaci češće počinitelji nasilja (62%). Ponekad je roditeljima teško razlučiti jesu li promjene u ponašanju njihovog djeteta vezane i uobičajene za tu dob (posebno za adolescente) ili dijete nešto muči. Hana Hrpka, psihologica i predsjednica Hrabrog telefona savjetuje:“Ukoliko primjetite da ponašanje koje vas zabrinjava, poput povlači u sebe, popušta u školi, odbija ili traži razloge da izbjegne odlazak u školu , doima se žalosno, uplašeno ili se ponaša agresivno, trebalo bi mu pokazati da smo zabrinuti i dati do znanja da smo tu i da mu želimo i možemo pomoći.“.

Svako nasilje, neprimjerenu komunikaciju, objavljivanje neistina, laži, klevete i sl. te privatnih fotografija treba prijaviti administratoru i Policiji. Odnedavno je tu i Red Button (https://redbutton.mup.hr/) – web stranica MUPa na kojoj se takvi sadržaji mogu prijaviti, a ukoliko su roditelji zabrinuti radi promjene u ponašanju svojeg djeteta, sumnjaju da se djetetu nešto događa, da je žrtva ili počinitelj nasilja, mogu se anonimno obratiti Hrabrom telefonu za mame i tate, koji ima besplatan broj telefona 0800-0800 i radi svakim radnim danom 9-20h. Djeca se mogu, također anonimno, obratiti na Hrabri telefon za djecu na broj 116 -111, isto svakim radnim danom 9-20h.

Hana posebno ističe da je djecu važno upozoriti da ne djele svoje osobne podatke olako:“Većina djece objavljuje na Facebooku svoje osobne podatke kao što su pravo ime i prezime, privatne fotografije, školu koju pohađaju, a neki čak i vlastitu kućnu adresu te broj mobitela. Roditelji trebaju djecu upozoriti na to da osobne podatke dijele eventualno samo sa svojim prijateljima na Facebooku i to samo sa onima koje doista znaju i „u živo“, čak ne i sa „prijateljima prijatelja“ jer ne znamo tko su oni. Djeca trebaju biti svjesna kako se svaka fotografija može lako obraditi i biti korištena kao sredstvo ucjene te se može koristiti protiv njih.“.

Roditelji imaju najvažniju ulogu u prevenciji nasilja među djecom koje je u porastu već dulje vrijeme, a društvene mreže postale su još jedna platforma za takvo nasilje. Važno je da roditelji postave pravila o načinu korištenja društvenih mreža poput Facebooka jer čak 78 posto djece u obitelji ne dobiva nikakva pravila o korištenju društvenih mreža. Upravo je to jedan od razloga što je Hrabri telefon sa agencijom Degordian napravio aplikaciju (koja se može preuzeti sa Facebook stranice Hrabrog telefona www.facebook.com/HrabriTelefon) koja roditeljima može u tome pomoći: „Aplikacijom želimo pomoći roditeljima da nauče i upoznaju se sa prednostima ali i opasnostima prilikom korištenja ove društvene mreže te da nauče postaviti sigurnosne postavke na način da Facebook bude sigurnije mjesto za njihovu djecu. Nadalje naša je želja da svoje stečeno znanje roditelji podijele sa djecom.“, kaže nam Hana.

Što napraviti ako dijete želi otvoriti Facebook profil, a realno za to još nema dovoljno godina? Hana savjetuje roditeljima:“Ukoliko dijete inzistira da otvori Facebook profil, a dovoljno je zrelo da razumije upute koje mu roditelj daje, roditelj može zajedno s djetetom otvoriti djetetov profil. Zajedno razgovarati i odlučiti koje će informacije i slike staviti te postupno davati autonomiju djetetu u tome da profil koristi samostalno.“. I dodaje, ono najvažnije:“Roditelji povjerenje s djetetom zapravo grade s danom rođenja djeteta (pa i prije) a ne s trenutkom otvaranja Facebook profila. Roditelji trebaju posvetiti pažnju online aspektu života njihove djece jednako kako posvećuju vanškolskim, školskim, sportskim i drugim aktivnostima, kao što znaju tko su prijatelji iz razreda i zajednice njihove djece da znaju tko su im prijatelji na Facebooku.“

Pokazivanjem interesa i brige s djetetom se stvara odnos u kojem će se dijete lakše povjeriti i potražiti pomoć roditelja ukoliko doživi nešto ružno – bilo u svom okruženju u školi ili virtualnom svijetu.

Marina Barišić